DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 59     <-- 59 -->        PDF

stično za test križanje kod monohibridnog nasljeđivanja, to na temelju ove konstatacije
možemo zaključiti da se u ovom slučaju radi o svojstvu koje je uvjetovano
jednim parom alela odnosno o svojstvu koje se nasljeđuje monohibridno.
Krivudavost debla je dominantna u odnosu na pravnost debla. Zaključak o dominantnom
nasljeđivanju krivudavosti debla donijeli smo na temelju iznesenog
dokaza o heterizigotaoj konstituciji majke te na temelju njezinog fenotipa. Da
je spomenuto svojstvo kvalitativnog karaktera odnosno da se nasljeđuje monohibridno,
mogli smo s velikom sigurnošću zaključiti bez obzira na činjenicu što
nam je uzorak bio relativno mali, pošto su istraživanja varijabilnosti i nasljednosti
debla koje je vršio 2u f a (12) kod crne topole pokazala da se diskontinuiranost
frekvencijskih nizova pravnosti odnosno zakrivljenosti debla mogla
konstatirati u svim uzorcima bez obzira na njihovu veličinu,


Ako se oblik debla nasljeđuje monohibridno´, a krivudavost je dominantna
nad pravnošću, koji je razlog da su uprkos toj činjenici individui krivudavog
debla u prirodi vrlo rijetki? U oivotm slučaju možemo postaviti hipotezu da su
hornozigotne kombinacije za krivudavost debla nesposobne za život. Predpostavljamo
da ćemo spoimenutu hipotezu moći dokazati odnosno oboriti na taj
način što ćemo sačuvati uzgojene biljke, izlučiti muške jedinke krivudavog debla,
te ih križati sa ženskim individuima istog fenotipa. Ukoliko se spomenuto
svojstvo nasljeđuje monohibridno — dominantno, a homozigoti su nesposobni
za život, cijepanje u potomstvu će biti 2:1 (fale homozigoti), odnosno 3:1 (sa
hornozigoltima). Paralelno sa radovima na kontroliranoj hibridizaciji trebalo bi
također vršiti i citološka istraživanja kako bi se taono odredio i broj kromosoma
kod stablastih vrsta vrba koje su bile predmet naših istraživanja.


ZAKLJUČAK


1.
Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da oblik debla ima diskontinuiranu
varijabilnost u hibridnim familijarna stablastih vrba te je
stoga to svojstvo kvalitativnog karaktera.
2.
Pravnost debla se nasljeđuje recesivno u odnosu na krivudavost.
3.
Može se s velikom sigurnošću reći da se oblik debla kod stablastih vrba nasljeđuje
monohibridno.
LITERATURA


1.
Allard , R. W. (1960): Priciples of Plant Breeding, N. York, 485 pp.
2.
K r s t i n i ć, A. (1965): Interspecific hybrids between White Willow (S. alba L.)
and Crack Willow (S. fragilis L.), Special meeting of IUFRO, Section 22, Zagreb,
5 pp.
3.
K r s t i n i ć, A. (1967): Varijabilnost i nasljednost boie izbojaka kod bijele vrbe
(S.
alba L.), populacija Bakovci i Lipovljani, Šum. list 5—6, Zagreb, pp. 205—
223.
4.
Le Cl erg, E. L., Leonard, V. H. and Clark, A. G. (1962): Field Plot Technique,
Burgess Publishing Comp. Mineapolis, 373 pp.
5.
Reh der, A. (1951): Manual of Cultivated Trees and Shrubs hardy in North
America, N. York, 996 pp.
6.
Ugrenović , A. (1950): Tehnologija drva, Zagreb, 498 pp.
7.
Vidaković , M. (1965): JMdolazak i važnost heterozisa kod unutarvrsnih
i međuvrsnih hibrida, IUFRO-Meeting, Zagreb, 13—17. Septembar 1965, 24 pp.
8.
Vidaković , M. (1966): Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća, Zagreb,
277 pp.