DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 49 <-- 49 --> PDF |
bora toplih i suvih staništa (W, SW i S ekspozicije), najčešće na nagnutom terenu, srednjeg i lošeg boniteta staništa, tzv. »trajne« stadije vegetacije. U drugu spadaju sastojine tzv. »prelaznih« stadija vegetacije ka šumi bukve i jele (Abieti — Fagetum). Polazeći od konstatacije da bijeli bor kao vrsta svjetlosti, u sukcesijama i osvajanju staništa, zadržava binomsku debljinsku strukturu, a kako je binomska struktura istovremeno karakteristika i sastojinskog oblika gazdovanja za sve vrste drveća, to se da zaključiti da bi takva struktura bila jedan od momenata koji bi uslovljavao izbor sastojinskog oblika gazdovanja za šume bijelog bora u Bosni (24). Dalja karakteristika sastojina bijelog bora u Bosni je izostanak prirodnog podmlađivanja, što ide u prilog izboru sastojinskog oblika gazdovanja (SI. 6). Međutim, zbog loših osobina zemljišta i velike zakorovljenosti, prirodno podmlađivanje bilo bi, i pri sastojinskom obliku gazdovanja, obezbjeđeno samo vještačkom pripremom zemljišta — obrada, đubrenje i uklanjanje korova, a na mnogim mjestima i unošenjem odgovarajućeg sadnog materijala bijelog bora. Ove investicije i odgovarajući napori moraju se uzeti u obzir da bi bitnije izmijenili stanje u pogledu strukture i kvaliteta sastojina bijelog bora na dolomitu i da bi osigurali prirodno podmlađivanje. U tom smislu preporučuje se grupimični preborni oblik koji ima karakter švajcarskog femelšlaga pri čemu je naglašeno gazdovanje sa svakom grupom kao sa malom jednodobnom sastojinom. Sigurno je da se pri ovim mjerama mora itekako voditi računa da se one odraze pozitivno i na sastojinu i na stanišne uslove, jer su opasnosti od erozije i daljeg zakorovljavanja, na ovim staništima, uvijek prisutne. LITERATURA 1. Ć i r i ć, M.: Zemljišta u šumama crnog bora u Bosni i njihova proizvodna vrednost, Narodni šumar, 1965, br. 11—12. 2. D r i n i ć, P.: Taksacione osnove za gazdovanje šumama crnog bora u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, sv. 8, Sarajevo 1963. 3. Fukarek , P.: Prilog poznavanju šumske vegetacije nekih zapadno-bosanskih i hercegovačkih planina, Narodni šumar, 1956, br. 3—4. 4. Fukarek , P.: Radovi na istraživanju i kartiranju šumske vegetacije Bosne i Hercegovine. Narodni šumar, 1957, br. 10—12. 5. F u k a r e k, P.: Geobotanička i ekološka istraživanja balkanskih omelika, Radovi — XXV — Naučno društvo BiH, knj. 7, Sarajevo 1964. 6. Filipovski, G. ićirić, M.: Zemljišta Jugoslavije, Jug. društvo za proučavanje zemljišta, Beograd 1963. 7. G i g o v, A. i N i k o 1 i ć, V.: Analiza polena u tresetnim sedimentima Livanjskog Polja (Zapadne Bosne), Arhiv bioloških nauka, knj. XI, sv. 1—4, Beograd, 1959. 8. H or vat, I.: Zanimljiv nalaz samonikle borove šume pod Obručem, Biološki glasnik 9, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb 1956. 9. Horvat , I.: Prilog poznavanju borovih i smrekovih šuma Male Kapele, Šumarski list, 1958, br. 7—9. 10. Horvat , I.: Sistematski odnosi termofilnih hrastovih i borovih šuma Jugoistočne Evrope, Biološki glasnik 12, Hrvatsko prirod, društvo, Zagreb 1959. 11. Horvat , L: Šumske zajednice Jugoslavije, Šumska enciklopedija, sv. II, Zagreb 1963. 12. Jova n o vic, B.: Dendrologija sa osnovima fitocenologije, Beograd 1967. 13. Krause, W. i Ludwig, W.: Zur Kenntnis der Flora und Vegetation auf Serpentinstandorten des Balkans. 2. Pflanzengesellschaften und Standorte im Gostović Gebiet (Bosnien), Flora oder Allgemeine Zeitung, Jena 1957. 47 |