DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 48 <-- 48 --> PDF |
kao i zastupljenosti vrsta iz raznih visinskih oblasti, zbog čega se na istim staništima nailazi na vrste mediteranskog i planinskog porijekla. Sve navedene pojave tipične su za reliktna staništa, pošto su se na njima održali pojedini, elementi iz raznih vegetacijskih jedinica, koji su u prošlosti migrirali preko dotičnih područja kao posljedica klimatskih promjena od tercijera do danas« (16)«. Ovu pojavu smo utvrdili također u reiliktnoj zajednici Pinetum illyricum calcicolum na krečnjacima u Istočnoj Bosni (18). ZNAČAJNIJI ŠUMSKO-UZGOJNI MOMENTI S obzirom na prikazane karakteristike borovih šuma na dolomitu i na činjenicu da glavnu vrstu smjese čini crni bor, pa tek onda smrča, a samo izuzetno s njom i jela, način gospodarenja i obnova ovih sastojina razlikovaće se znatnije od, na primjer, borovih šuma na mezozojskim krečnjacima, na što smo već i ranije ukazali (20). SI. 6 — Stara sastojina bez podmlatka, zakorovljena. Na rubu Cytisanthus radiatus (L) Lang. /Genista radiata (L) Sc.J Mračaj (Duboka) (Foto V. S.) O izboru oblika gazdovanja za borove šume uopće u Bosni, dao je veoma iscrpnu analizu O. Stojanovi ć na bazi istraženih taksacionih osnova ovih šuma (24). S aspekta nauke o .tipovima šuma i vodeći računa o mogućnostima daljeg održavanja bijelog bora, sve sastojine bijelog bora u Bosni, ovaj autor dijeli u dvije osnovne kategorije. Prva, manja po površini, obuhvata čiste, uglavnom starije, sastojine bijelog bora i mješovite sastojine bijelog i crnog |