DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 46 <-- 46 --> PDF |
kompaktni vapnenac na kome se razvilo slabo podzolirano smeđe karbon a tno tlo. Iz čiste borove šume prelazimo iza nekoliko metara u prekrasnu razvijenu šumu bukve i jele« . . . (9). Ovo, pak, ne znači da i na dolomitu ne može borova šuma da se razvije u pravcu šume bukve i jele ili smrčeve šume. Na zaravnjenim terenima imali smo slučaj kod Glamoča (Halepići) da sukcesija napreduje u borovim sastojinama ka šumi smrče i jele. U višim zonama Male Kapele, I. Horva t navodi zajednicu Piceetum dolomiticum Ht uvjetovanu edafski, u uslovima hladnije i vlažnije klime. U vegetacijskom i šumsko-privređnom pogledu važno je pitanje gdje je borova šuma trajni vegetacijski stadij, a gdje je borova šuma prelazna sastojina koju će zamijeniti klimatogena šuma. U prvom slučaju »sastavlja bor vlastitu zajednicu koja se endodinamskim procesima razvija i obnavlja, u drugom je borova sastojina tek jedan stadij, karika u razvojnom krugu neke druge zajednice koja će najzad istisnuti bor. Iz dominiranja samog bora ne možemo o tome stvoriti nikakav zaključak. Tek iz sastava cijele zajednice, iz skupa sviju vrsta, i onih najsitnijih u prizemnom sloju postaje nam jasno kakva će biti sudbina borove sastojine. Ova činjenica najočitije dokazuje, da se danas i praktičar SI. 5 — Srednjodobna sastojina bijelog bora sa Calamagrostis varia (Sehr.) Host. u prizemnom sloju (Foto V. S.) |