DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 38     <-- 38 -->        PDF

UD K 582.475.4:634.0.22


BOROVE ŠUME NA DOLOMITU ZAPADNE BOSNE
BUGOJANSKO-KUPREŠKOG PODRUČJA


Dr VITOMIR STEFANOVIC, Sarajevo


(II. PRILOG)
Prije deset godina objavio sam rad o zajednici bijelog bora —Pinetum silvestris
dinaricum, prov., gdje sam prikazao rezultate istraživanja sa Šatora.
Staretine, Malovana, Kujače, Hrbljine i Cincara (karta 1). I pored pretpostavke
da su borove šume susjednog dolomitnog područja Prusačke Rijeke,
Semešnice i Škrta—Nišan planine slične, naročito u florno-genetskom pogledu,
s obzirom da su to dodirna područja, istaknuto je već tada da ih ie potrebno
temeljitije istražiti. Upravo s ovim drugim prilogom o borovim šumama s
dolomitnog kompleksa Zapadne Bosne, želimo da potpunije sagledamo i okarakterišemo
ove šume.


Da smo tek sada prišli ovom zadatku, razlog je, pored ostalog, što su se u
međuvremenu prikupila značajna saznanja o osobinama ovih šuma, kako naša,
tako i drugih autora koji su se bavili ovim problemom. Ovdje ćemo spomenuti
samo neke najvažnije radove.


I. Horva t (8) (10) obradio je borove šume susjednog dolomitnog područja
jugozapadne Hrvatske i gotovo istovremeno i sasvim neovisno došao do veoma
sličnih zaključaka o mnogim osobinama ovih šuma koje smo i mi utvrdili u
prvom prilogu [V. Stefanović , (17)]. Objavljeni su značajni prilozi poznavanju
flore i vegetacije dolomitnih i serpentinskih kompleksa u dinarskom
području (W. Krause i W. Ludwig (13), H. Ritter Studnička (14),
(15), (16). Pitanje sistematskog položaja i klasifikacije obuhvaćeno je u radovima
I. Horvata (10), G. Wendelbergera (26) i V. Stefanovića
(22). Poznavanje borovih šuma iz drugih prirodnih uslova u Bosni i Hercegovini,
iz novijih radova P. Fukareka, 1958, 1967 i V. Stefanovića (18),
(19), (21), (23), služi nam kao osnova da bismo mogli izvršiti potrebna kompariranja
i donijeti odgovarajuće zaključke za borove šume našeg dolomitnog područja.
Na kraju, želili bismo posebno istaći da danas raspolažemo i značajnim rezultatima
taksacionih istraživanja borovih šuma iz kompleksa dolomita i drugih
uslova u BiH [O. St o j a n o v i ć (24), P. D r i n i ć (2)], što nam omogućava da
možemo sagledati značajnije momente u vezi s praktičnim pitanjima, a što
nam nije bilo moguće ranije.


OPCT VEGETACIJSKI ODNOSI


Prelazni karakter, u pogledu klimatskih uslova, ovog područja, gdje su u
dodiru zajednice submediteranskog i kontinentalnog karaktera iz mediteranske
i eurosibirske florne regije, utiče da u rasporedu šumske vegetacije postoje