DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 35 <-- 35 --> PDF |
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Pojava progresivne izmjene smjese u smjeru proširivanja bukve i smanjivanja obnove jele, posljedica je (istosmjernih i raznosmjernih, usporednih i unakrsnih) međusobno ovisnih antropogenih, abiotskih i biotskih činilaca; unekoliko je simptom o smanjenoj ekološkoj adaptivnosti jele i neuravnoteženosti biogeocenoze. Ti utjecaji i, vjerojatno, jaka oscilacija ili promjena makroklime glavni su povod da se razvila pojava sušenja i slabe obnove jele, ili, općenito, izmjena omjera smjese. Uzroke navedenoj pojavi treba tražiti u promjen i kom pleksa ekoloških faktora koji su zatim utjecali na tok razvitka i međusobne odnose biotskih faktora, a u konačnoj sekvenci na masovnu pojavu msekatskih štetnika, najviše moljca jelovih iglica. O tom je indirektno bila riječ u našem studijskom elaboratu »Bioekološki osnovi za racionalno oblikovanje i očetinjavanje bukovih sastojina« g. 1966. str. 121—186 i 207—218. U vezi s problemom širenja naše najrasprostranjenije listače i nedovoljnim održavanjem i podmlađivanjem naše privredno najvažnije četinjače, iznest ćemo za navedene sastojinske objekte procentualne podatke o toku razvitka omjera smjese bukovih stabala po debljinskim, unekoliko starosnim, razredima (tj. u V razredu su prosječno najstarija stabla a u I razredu nalaze se prosječno najmlađa); v. pril. tabelu. % broja bukovih stabala u debljinskom razredu VGodina 1939. IV III II I V Godina 1964. IV III II I Jelenčić Tuhobić Brloško I Brloško II 14 4 4 1 41 36 32 8 47 60 37 13 49 68 31 15 53 78 27 28 26 10 12 4 52 47 40 17 53 69 35 19 62 76 28 31 77 83 49 61 Po podacima navedene tabele, na staništima karbonatne i silikatne petrografske podloge povećava se broj bukovih stabala u odnosu na broj jelovih stabala: u kategoriji najstarijih stabala ih je malo, a zatim ih je sve više. Ta pojava bila je g. 1939. manje razvijena, pogotovo na tlima iznad silikatnih sfti— jena, a nakon četvrt stoljeća i danas veoma je rasprostranjena. Koliko se jela na navedenim objektima fiziološki i pod utjecajem insekata sušila, nije poznato. Za dublji study kompleksa navedenih pojava potrebna je angažiranost u terenskom sakupljanju podataka;.ali ta istraživanja ne možemo izvršiti u okviru ovog rada, tj. u vanuredskom vremenu, a niti u redovnom radu, jer smo. unatoč predlaganju četiri naša godišnja plana i sudjelovanja u raznim komisijama po tom problemu, isključeni od daljnjih istraživanja. Zaključujući razmatranja o bioekološkoj regresiji jele, može se za ukupnost pojava, povoda i uzroka dati ovaj sažetak: Prva veća odumiranja jele na području Hrvatske pojavila su se pred oko tri desetljeća u najzapadnijem dijelu njenog prirodnog areala, na karbonatnim tlima, u staništima koja su pod jakim utjecajem maritimne klime. Zatim se ta pojava proširila ne samo na prosječno plićim, toplijim i manje plodnim tlima, nego i na dubokim, hladnijim i mineralno bogatijim tlima, odnosno u zatvorenijim staništima silikata. U navedenom dijelu Dinarida, ta staništa odgova |