DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— vrlo je velik omjer jele sve od kategorije najdebljih stabala do oko 20 cm pr. pr., ali postepeno se smanjuje; naglo je malen postotak broja jelovih stabala u prvom debljinskom razredu, mnogo manji u g. 1964. nego u g. 1939; — vjerojatno zbog tamnog sklopa jelovih krošanja, u davnijoj prošlosti bukva nije mogla brže urastati u više slojeve sastojine iz sloja debljine mladika i letvenjaka; — jake sječe utjecale su da se sklop krošanja naglo i mnogo prorijedio, a posljedica je skokovit prijelaz bukovog mladika u kategoriju odraslijih stabala, tj. g. 1939. u I debljinski razred i g. 1964. u I i II razred.´ Između drugih snimaka značajan je u istom predjelu Brloško nalaz naglog okupiranja donjeg sloja sastojinske atmosfere bukvom, objavljen pred desetak godina u već spomenutoj studiji »Problem nadiranja i širenja bukve u arealu jele« 1955. U toj publikaciji iznesli smo po visinskim stupnjevima tok kretanja omjera smjese; ovdje dajemo brojčane podatke skraćeno, tj. po visinskim razredima (v. pril. tabelu). Visinski razred Postotak broja stabala m bukva jela 2 do 10 70 4 11 do 20 — 11 21 naviše — 15 svega 70 30 Ovo je karakterističan primjer dvoslojne sastojine: gornji sloj od rijetkog sklopa jelovih krošanja i donji sloj od gustog sklopa bukovih krošanja. Ovakva se pojava ne može razviti u prebornim sastojinama vertikalnog sklopa. Na tom staništu bila je negda gotovo čista jelova sastojina, u daljoj budućnosti nalazit će se ovdje bukova sastojina. Na toj plohi nema nijednog bukovog sjemenjaka, te se može pretpostaviti da je bukva bila svojedobno posječena ili se naplodnja izvršila sa strane, a ipak je imigracija bukve u jelovu satojinu bila snažna. Na objektu označenom Brloško II raspon razvitka omjera smjese bio je ovakav: god. 1939 god. 1964. 27 57 Dakle, vrlo nagao skok u intenzitetu izmjene omjera smjese od g. 1939. do1 g. 1964. na staništu za koje bi se nekad, tj. pred nekoliko desetljeća, ynoglo sigurno tvrditi da pripada samo ili uglavnom jeli. Pojava manjeg ili većeg intenziteta u izmjeni omjera smjese razvila se u mnogim jelovim sastojinama Gorskog kotara, odnosno planinskog masiva Risnjak, osobito na biv. veleposjedu Thurn-Taxis gdje se po nauci o najvećoj zemljišnoj renti bukva mnogo sjekla pa i uništavala, npr. prstenovanjem, da bi se što više povećao omjer rentabilnije vrste drveća jele u tadašnjim sastojinama i naplodnjom u budućnosti. Sloj gustog bukovog naraštaja znatno je prorijeđen a ponegdje i uništen jakim poslijeratnim sječama debelih uglavnom jelovih stabala. |