DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 32 <-- 32 --> PDF |
četvrt stoljeća. Proces obtrkovljivanja mješovite jelove sastojine u navedenom dijelu predjela Jelenčić bio je umjereniji. Zašto? Tok izmjene omjera smjese može se znatno razabrati iz razlike postotka smjese u najvišim debljinskim razredima, tj. između V i III razreda, (v. pril. tabelu). Raspon intenziteta omjera smjese u kategoriji najviših deblj. razreda Debljin. razred Jelenčić Tuhobić V/IVIV/III 27 6godina 1939. 32 24 V/IVIV/III 26 1godina 1964. 37 22 Po brojčanim podacima navedene tabele i prethodnih tabela, naglo se smanjivao postotak broja jelovih stabala debljine iznad 40 cm pr. pr., u predjelu Tuhohić znatno i u katego-riji stabala 31—40 cm pr. pr. Prorjeđivanje gornjih sklopova snažno je utjecalo na mikroekološki veoma prilagodljivu i agresivnu bukvu: pod utjecajem veće količine svjetlosti i topline obilnije je mogla fruktificirati i iskoristila svoj biotski potencijal za ponovno osvajanje prostora u kojemu je ta listača u davnoj prošlosti bila vjerojatno jače sječena. Da li se naglo smanjivao omjer jele po zahtjevima eksploatacije, tj. redovnim jačim sječama, ili se ta četinjača unekoliko (koliko?) sušila, pa su se provodile i sanitarne sječe jačeg intenziteta? IZMJENA OMJERA SMJESE NA SILIKATNIM TLIMA Predjel Brloško, na silikatnim pećinama s razmjerno dubokim i plodnim tlom, nalazi se u uvali pokraj umjetnog jezera Bajer koje zajedno s nedalekim Omladinskim jezerom kod Lokava napaja vodom elektranu Vinodol kod Crikvenice. Zato je problem sušenja i slabog podmlađivanja jele u ovdašnjoj šumskoj retencijskoj zoni zaoštreniji nego drugdje. Važan je i problem oblikovanosti pejzaža i razvitka turističke privrede. Jer, osim direktnih šteta od moljca jelovih iglica, i vjetar utječe da se preostala stabla u rijetkim sklopovima ne mogu dovoljno održati (izvale; fiziološko oslabljivanje zbog razgibanosti korijenja). Dio vrlo prorijeđenih sastojina pokraj jezera morao se posjeći golom sječom (predjel Glavica uz Brloško; isto u nedalekom predjelu Mlaka; započet je taj postupak u predjelu Zvirjak). Prosuđujući po veoma starim ugljevištima, po blizini naselja i po historiografskim indicijama, u predjelu Brloško (i drugdje) negda se vjerojatno´ mnogo sjekla bukva za proizvodnju ogrjeva, ugljena i pepela (potaše). Tako se povećao omjer jele, i nakon doskorašnjih sječa prije i poslije drugog svjetskog rata pod znatno otvorenim sklopom krošanja naselio se i proširio mladi bukov naraštaj (mnogo prorijeđen obaranjem debelih stabala). Tok razvitka omjera smjese po debljinskim (donekle, starosnim) razredima u odjelu koji smo označili Brloško I iznesen je u pril. tabeli. |