DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 31     <-- 31 -->        PDF


u najnižim debljinskim razredima, tj. u kategoriji stabala koja će urasti
u više prostore, omjer bukve i jele je g. 1939. gotovo podjednak; g. 1964.
u II razredu mnogo je više bukovih stabala nego jelovih, a u I razredu
ih je trostruko više.
Značajan je intenzitet izmjene omjera smjese jele i bukve koji se, po našem
mišljenju, može izraziti razlikom postotka smjese između najvišeg i najnižeg
debljinskog razreda:


god. 1939. god. 1964.
39 51


Intenzitet promjene u omjeru smjese, dakle, danas je mnogo veći nego je
bio pred četvrt stoljeća. U šumi se taj proces odrazuje u ovoj pojavi: najgornje
slojeve sastojine zauzimaju uglavnom krošnje jele, a najdonje slojeve osvojila
je i sve više osvaja bukva.


Omjer smjese u %N po deblj. razredu
Tuhobić


Debljin. Godina 1939. Godina 1964.
razred cm bukva jela bukva jela
I 10—20 78 22 83 17
II 21—30 68 32 76 24
III 31—40 60 40 69 31
IV 41—50 36 64 47 53
V 51— 4 96 10 90


Na temelju podataka o procentualnom sastavu omjera smjese u navedenom
odjelu predjela Tuhobić i u usporedbi s podacima za odnosni odjel predjela
Jelenčić, mogu se iznesti ovi zaključci i problemi:


— omjer jele u najvišem debljinskom razredu veći je u predjelu Tuhobić
nego u predjelu Jelenčić; u najnižim debljinskim razredima predjela
Tuhobić gotovo posve je prevladala bukva, mnogo više nego u predjelu
Jelenčić;



da li se i u kakvim stvarno ekološkim, biotskim i historijsko-antropogenim
okolnostima može navedeni zaključak uopćiti u vezi s našom prijašnjom
postavkom iznesen om za područje dinarskih planina i panonskih
gora (Šumar, list 1965, 1967. i 1968.): što je u inače prosječno podjednakim
okolnostima veća drvna masa jele, pogotovo u najvišim debljinskim
razredima, u sloju mladog naraštaja i u najnižim debljinskim razredima
prosječno je više rasprostranjena bukva?
Ne ulazeći dublje u potrebna razmatranja ekoloških situacija i biotskih
odnosa jele i bukve u okviru antropogenih utjecaja, jer nam je za takav studij
potreban složeniji i dugotrajniji rad, iznosimo ovdje za odnosni dio predjela
Tuhobić samo karakterističnu pojavu intenziteta u izmjeni omjera smjese:


god. 1939 god. 1964.
74 73


Dakle, tok promjene smjese jele i bukve bio je na navedenom objektu intenzivniji
nego u predjelu Jelenčić; podjednako razvijen danas kao i pred