DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 93 SIJEČANJ—VELJAČA GODINA 1969 UDK 634.0.422.2:582.475.2 PROBLEM SUŠENJA JELE U GORSKOM KOTARU, LICI I SLOVENIJI Prof. dr A. ANDROIC — prof, dr D. KLEPAC Šumarski fakultet, Zagreb UVOD Nikada dosada zabrinutost stručnjaka zbog masovne pojave štetnika i kalamiteta u našim šumama nije bila više opravdana no što je to sada slučaj s masovnim napadom moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella F. R) u šumama Hrvatske i Slovenije. Ogromna sušenja hrastika u prošlosti predstavljala su veliko zlo, koje je ipak u odnosu na sušenje jele bilo manje zbog činjenice da se hrastici nalaze na relativnom šumskom tlu i da nedaće zbog sušenja cijelih sastojina nisu bile nepopravljive. I ogromni požari u Bosni i Hercegovini odmah poslije 2. svjetskog rata i najezde potkornjaka zbog čega je bilo posječeno 2 min. stabala ne.mogu se uporediti sa zlom koje se nadvilo na naše najljepše i najvrijednije šume u Gorskom kotaru, Lici i nekim drugim krajevima gdje dolazi jela. Jela (Abies alba) se u Gorskom kotaru nalazi u svom optimumu, i u zdravstvenom pogledu ove su šume dosada predstavljale primjer šuma dobrog zdravstvenog stanja. Međutim, prije 15 godJna pojavio se u ovim šumama moljac jelinih iglica koji se intenzivno razmnožio i prouzročio kalamitete, najprije na području Šumarije Fužine, a zatim se proširio na susjedne šumarije, tako da je danas utvrđena njegova pojava samo na području šuma Šumskog gospodarstva Delnice na više od 40.000 ha. Ova površina se svake godine povećava. Općenito o pojavi sušenja jele Pojava sušenja jele dovela se u prvo vrijeme u vezu sa sličnom pojavom u ostalim predjelima Evrope u kojima dolazi jela. Ta pojava bila je predmet mnogih diskusija i teorija o uzrocima sušenja. Od mnogih, katkada i veoma interesantnih, teorija o sušenju jele spominjemo ovdje samo neke. J. Komare k (1942) piše o odumiranju jele u Češkoj, Moravskoj i Karpatima i navcdi da se jele suše svagdje tamo gdje je prije otprilike 10 godina dolazio jelin savijač (Cacoecia murinana). Sušenje se naročito pojačalo nakon oštrih zima i vlažnog vjetra On to potkrepljuje činjenicom da se zdrave sastojine napadnute od jelinog savijača suše dok se sastojine lošega izgleda, ali koje nisu napadnute, ne suše. Zbog gubitka iglica slabi asimilaciona snaga krošnje i ako to potraje nekoliko godina nastupaju štetne posljedice. Nastupe li u međuvremenu za jelu nepovoljne klimatske prilike (ekstremno vlažna ili sušna |