DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 29 <-- 29 --> PDF |
OBJEKTI I METODIKA Navedene šume bile su do g. 1671. feudalni posjed, zatim su podržavljene. Potkraj XIX stoljeća vlasnici su ovlaštenici zemljišnih zajednica, a poslije Oslobođenja sve su društveno vlasništvo. U okolici Fužina (730 m n. m.) nalaze se dvije vrste staništa: a) tla karbonatne podloge, strma, veoma izložena vjetrovima a i insolaciji, na području fitocenoze Fagetum croaticum abietetosum Horv. (Abieti-Fagetum dinaricum Treg.); b) tla iznad silikatnih pećina, na nižim zatvorenim položajima, u hladnijoj i vlažnijoj mjesnoj klimi, u arealu zajednice Blechno-Abietetum HOTV. Obje kategorije staništa u podjednakoj su regionalnoj klimi. Godine 1939. izvršili smo stablimičnu inventuru šuma tadašnje zemljišne zajednice Hreljin-Ružić selo, a četvrt stoljeća kasnije, tj. godine 1964., takvu inventuru obavila je Sekcija za uređivanje šuma Rijeka. Koristeći se tada snimljenim kartografskim i numeričkim podacima, za ova naša ispitivanja izabrali smo po metodi slučajnosti četiri naša stara odjela koji izuzetno imaju i danas istu površinu: dva na karbonatnim tlima u predjelima Jelenčić i Tuhobić (750— 1106 m n. v.) i dva na silikatnim tlima u predjelu Brloško (750—830 m n. v.). Osnovne značajke tih predjela iznesene su u pril. tabeli. Predjel Odjel Površina Nadm. vis. Ekspoz, Inklin. Fitocenoza ha m na karbonatnoj podlozi Jelenčić 4 24 850 SI 30° Fagetum croat. Tuhobić 3 28 850 SI 30° abietetosum na silikatnoj podlozi Brloško I 3 18 800 — 5° Blechno- Brloško II 4 39 800 — 5" Abietetum Struktura broja stabala, iznesena po tadašnjim debljinskim razredima, prikazana je u narednoj tabeli; u toku četvrt stoljeća nije se značajno izmijenila, makar su se obavljale jake sječe stabala uglavnom u navedenom najvišem deblj. razredu. Debljin. Jelenčić Tuhobić Brloško I Brloško II razred cm postotak broja stabala 10—20 41 54 39 31 21—30 17 20 18 16 31—40 13 11 14 13 41—50 10 6 10 12 51— 19 9 19 28 Veoma je značajna činjenica da je u prvom deblj. razredu broj stabala naglo povećan; vjerojatno zato što su najgornji sklopovi krošanja bili najednom mnogo prorjeđeni te se masovno raširen mladi naraštaj, uglavnom bukov, snažno uzdigao u gornje prostore, tj. iznad taksacijske granice. |