DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 23     <-- 23 -->        PDF

platnima). Prigodom prebrojavanja bili su posebno evidentirani mrtvi, a posebno
otrovani leptiri. Otrovanima se smatralo one leptire, koji su bili živi, ali
unatoč dodirivanja nisu uspjeli da odlete s kontr. platna. U tabeli su mrtvi i
otrovani leptiri iskazani zajedno jer se smatra da se otrovani leptirić ne može
oporaviti. Međutim može biti da su u kategoriju otrovanih ponekad ubrojeni i
oni živi leptiri, koji nisu mogli odletjeti s platna ne zbog otrovanja DDT-em
nego iz nekih drugih razloga. Uostalom i u kategoriji mrtvih leptira bilo je
možda i onih, koji su stradali djelovanjem prirodnih faktora, a ne insekticida1.
U tom slučaju broj insekticidom uništenih leptira bio bi previsoko iskazan. Mie>đutim
daleko najveći dio nađenih leptira svakako je stradao od insekticida. Iz
tabele dnevnih opažanja (koja ovdje nije priložena) evidentno je da je najvećii
dio leptira nađen na kontr. platnima na dane neposredno nakon tretiranja.


Istim postupkom kao i prošle godine (Spaić 1) pokušalo se broj uništenih
leptira iskazati veličinom spašenog prirasta. Rezultati tog proračuna navedeni
su u tab. 3. Kako se razabire, veličina spašenog prirasta kreće se između 0,56—
5,02 m3/ha. Od 26 kontrolnih mjesta, ravnomjerno raspoređenih na čitavoj tretiranoj
površini od 7.095 ha, samo na 5 mjesta spašeni prirast manji je od 1
m3/ha, ali nije manji od 0,5 m3/ha. Na svim ostalim mjestima spašeno je više
od 1 m3/ha s tim što je na polovini tj. 13 kontr. mjesta spašeno više od 2 m^/ha.
I ovoga se puta napominje da ovi podaci imaju samo grubu orijentacionu vrijednost.
Međutim čak kad bi spašeni prirast stvarno bio i upola manji od proračunatog,
još uvijek bi njegova novčana vrijednost bila veća od troškova suzbijanja,


— > j


7. DOSADAŠNJA ISKUSTVA O SUZBIJANJU LEPTIRA JEL. MOLJCA
U Jugoslaviji se aviokemijsko suzbijanje štetnika u šumama metodom toplog
zamagljivanja provodi već 20 godina. Ovom metodom do sada smo isključivo
suzbijali gusjenice i tu smo stekli velika iskustva. Upoznali smo njene
prednosti i nedostatke. O tome su kod nas objavljeni mnogi radovi, naročito o
primjeni ove metode na suzbijanju gusjenica gubara. Sasvim sažeto može se>
reći da su njene glavne prednosti pred drugim kemijskim metodama suzbijanja
ove: 1) ekonomičnost (jednokratno tretiranje uz veoma maleni utrošak preparata);
2) racionalnost (relativno maleno trovanje prirode zbog primjene niskih
doza aktivne materije DDT-a); 3) efikasnost (pravilnom primjenom štetnik praktički
bude potpuno uništen, a defolijacija potpuno spriječena); 4) jednostavnost
(u odnosu na av´oprskanje jednostavnija organizacija pripreme i provedbe akcije).
Glavni nedostatak ove metode je u tome što je njena uspješna primjena
uvjetovana veoma povoljnim (mirnim i stabilnim) vremenom, kojega obično
nema mnogo na raspolaganju.


Sada imamo dvogodišnje iskustvo s primjenom ove metode na suzbijanju
leptira jel. molica. Iako je to iskustvo stečeno u svega dvije akcije, od kojih je
jedna bila eksperimentalna, a druga se odvijala u izuzetno nepovoljnim vremenskim
prilikama, mogu se već sada izvući neki zaključci u vezi s daljnjom
primjenom ove metode.


Rezultati eksperimentalne akcije u 1967. god. bili su povoljni. Ne treba, međutim,
smetnuti s uma da je tada bila tretirana relativno malena površina,, a
i vrijeme je bilo znatno povoljnije. I ovogodišnja akcija nesumnjivo je donijela
koristi, kako to uostalom pokazuju podaci tab. 3. Postotak uništenih leptira nije
nam, međutim, poznat. Zaraza je ove godine u Mrkoplju bila veoma jaka pa se