DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Grobničkom polju jer pogodno bliže uzletište nije bilo´ moguće pronaći. Udrtljenost aerodroma od središta tretiranih šuma iznosila je oko 35 km tj. bila je još veća nego lane. To je predstavljalo veliku teškoću u radu. Ovaj nedostatak nastojalo se umanjiti angažiranjem radioamaterskih primopredajnika. Budući da direktna radioveza između Grobnika i Mrkoplja nije bila moguća, morala se koristiti i treća relejna stanica, koja je bila locirana na Učki. Osim toga radi doznavanja vremenskih prilika na samom tretiranom području, postojala je radioveza pomoću malih primopredajnika između radilišta i Mrkoplja. Sve ovo kompliciralo je rad i onemogućilo brzo neposredno komuniciranje pa se u drugoj seriji zamagljivanja odustalo od upotrebe triju velikih stanica. Međutim i dalje su korišteni mali primopredajnici, pomoću kojih su s radilišta dostavljani u Mrkopalj podaci o vremenskim prilikama, što je onda telefonom prenošeno na Grobnik. Ni ovaj način komuniciranja nije bio bolji, ali je barem bio mnogo jeftiniji. Problem efikasnog komuniciranja između radilišta i uzletišta ostaje neriješen iz godine u godinu. Zbog toga se i ovoga puta dešavalo da su avioni doletjeli na radilište, ali su se zbog nepovoljnog vremena za rad morali vratiti neobavljena posla. Pomanjkanje dobre radioveze stvara i druge velike teškoće u radu. Bilo bi vrijeme da se ova kronična slabost konačno otkloni. I ove godine insekticid je isporučila zagrebačka tvornica »Chromos«. Bio je to opet 20l0/o-tni DDT-preparat »Pantakan«, koji je u svakoj od dvije serije zamagljivanja deponiran u količini od 3,0 kg/ha tj. 600 g/ha aktivne materije DDT-a. Čitava za tretiranje određena površina od 7.095 ha bila je podijeljena na 21 radni sektor. Sektori su na uobičajeni način (pomoću bijelih zastava pričvršćenih u vrhovima nekih graničnih stabala) bili međusobno razgraničeni. Za kontrolu uspjeha služila su kontrolna platna dimenzija 0,8 X 0,8 m, koja su bila postavljena pod određena stabla ili grupe stabala. Ukupno je bilo postavljeno 26 kontrolnih platna, koja su bila više-manje jednolično raspoređena na čitavoj tretiranoj površini. Na ovim su platnima svakog dana u isto vrijeme prebrojavani uginuli i otrovani leptiri jel. moljca. Početak, tok i trajanje akcije ovise u prvom redu o početku i trajanju eklozije leptira. Kontrola eklozije obavljana je u Širokoj dragi na tri mjesta različite nadmorske visine i ekspozicije i to: 1) u odj. 62 (910 m/n. m., sjeverna eksp.); 2. u odj. 25 (1.100 m/n. m., južna eksp.); 3) u odj. 54 (940 m/n. m., južna eksp.). Počevši od 9. maja svakog dana na ovim mjestima pregledano je po 100 kokona i utvrđeno da li su puni ili prazni. Na taj način utvrđen je početak, tok i završetak eklozije leptira jel. moljca. 4. EKLOZIJA LEPTIRA Prvi pojedinačni prazni kokoni primijećeni su 11. maja na opažačkom mjestu br. 3*. Nakon nekoliko dana (14. V) oni su pronađeni i na ostala dva opažačka mjesta. Tok i trajanje eklozije leptira vidljivi su iz graf. 1. Kako se razabire eklozija je ove godine tekla sporije nego lane. U prvih 30 dana od početka eklozije na sva tri opažačka mjesta izleglo se manje od 20´% leptira. Tek nakon 30 dana postotak izašlih leptira naglo se povećava na nadm. visinama 910—940 m. Na 1.100 m eklozija i dalje teče sporije i završava kasnije. * U Zalesini na nadm. visini od oko 800 m 9. V našao sam mnogo praznih kokona. S obzirom na njihovu brojnost držim da je eklozija ovdje bila započela već prvih dana maja. 17 |