DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 12 <-- 12 --> PDF |
slivova odakle se vodom snabdjevaju umjetna jezera za potrebe hidro elektrane. To je slučaj s jezerima kod Fužina i Lokava koja snabdjevaju vodom hidroelektranu »Nikola Tesla« u Triblju. Štete su dakle višestruke i obzirom na veličinu napadnute površine enormne. Najgore u svemu tome je i to što se štete u slučaju naglog sušenja sastoj´ina teško ili gotovo nikako ne mogu spriječiti a štetne posljedice ispraviti. U nekim sastojinama s povoljnijim uslovima (stanište, ekspozicija) šuma će se kao biološki organizam boriti za svoj opstanak, bilo izmjenom vrsta, bilo na drugi način, no na južnim i jugozapadnim, suncu izloženim, ekspozicijama i na plitkom tlu teško da ovaj proces neće ići u pravcu totalnog ogoljenja terena. Ovakova je situacija veoma teška i teško da su se šumari u krajevima gdje se ove pojave sušenja zbivaju ikada našli u tako teškoj i odgovornoj situaciji. Praksa ne može sama riješiti ovaj problem. Ona je tu gotovo nemoćna ukoliko se ne pristupi naučnom tretiranju ovoga problema koji bi osigurao trajno i uspješno rješenje. Represivne mjere zaštite koje se sada poduzimaju ne predstavljaju takovo rješenje. Stoga je i predložen naučni projekt koji bi imao prioritet pred svim ostalim problemima koji sada postoje u šumarstvu. Taj projekt bi imao za cilj da nađe što je moguće brže adekvatno i temeljito rješenje ovoga problema. Praksa ipak ne može čekati skrštenih ruku dok nauka ne riješi problem, za koji istraživanja mogu trajati i nekoliko godina. Stoga se predlažu i mjere koje treba odmah preduzeti da se ovaj proces sušenja sistira. Predloženo je slijedeće: 1) izvršiti sistematsku kategorizaciju biološko-ekoloSkih komponenata cijeloga područja s obzirom na intenzitet napada i utvrđene štete. 2) na temelju kategorizacije sastojina utvrditi koje preventivne mjere treba preduzeti da se spriječi širenje sušenja na sastojine koje su zasada u dobrom zdravstvenom stanju (preventiva). 3) da se represivnim zaštitnim mjerama zaštite sadašnje sastojine koje su već napadnute, a čija daljnja egzistencija mora biti opravdana biološko-ekološkim i ekonomskim argumentima koje naučnim metodama treba utvrditi. Mislimo ovdje na to da nema smisla poduzimati mjere zaštite u onim sastojinama koje su osuđene na propast ukoliko to ne predstavlja preventivnu mjeru za sprečavanje širenja zaraze. Za uspješne represivne mjere kao i preventinu zaštitu potrebno je provesti intenzivna istraživanja biološko-ekološke naravi u odnosu na štetnika i njegovog domaćina, utvrditi metode suzbijanja i istražiti populaciono dinamične faktore koji uvjetuju intenzivnu abundancu štetnika u prostoru i vremenu, 4) utvrditi način gospodarenja u sastojinama kako u onima čija egzistencija nije u opasnosti kao i onima u kojima su konstatirana djelomična oštećenja ili su osuđena na propast. Istraživanja su kompleksne naravi i obuhvaćaju u svrhu utvrđivanja glavnih uzročnika sušenja i sprečavanja daljnjeg masovnog sušenja klimatološka, fitocenološka, edafska, entomološka, ffitopatološka, uzgojna, uređajna i šumskozaštitna istraživanja. Da li je problem sušenja problem Gorskog kotara, Hrvatske, Sloveniji ili cijele naše zemlje Iako su na j znatnije štete napadan ja jelinog moljca utvrđene na području šuma Gorskog kotara, jelin moljac ustanovljen je u šumama Like i Slovenije. |