DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Podaci iz tabele II pokazuju da je omjer Ti/Ta podjednak u svim debljinskim
stepenima, tj. taj omjer ne ovisi o prsnom promjeru. Iznosi tih omjera su slučajno
rasipani oko srednje vrijednosti Ti/Ta = 1,25. Analogan zaključak vrijedi
i za prosjek omjera Ta/Tb = 1,1, a također i za Tb/Tc == 1,0.


Ako postavimo niz


Tb/Tc = 1,0, Ta/Th = 1,1, Ti/T» = 1,25,


onda bi slijedeći član bio ekstrapolirani član T2/T1 (T2 je buduće vrijeme prijelaza).
Ekstrapolacijom izlazi T2/T1 = cea 1,40 i više. No, svakako je očito da
je k = T2/T1 > Ti/Ta. Međutim ekstrapolacija nije poželjna, ali ako uzmemo
kao procjenu za faktor k mjerenjem dobiveni omjer Ti/Ta, sigurno ćemo dobiti
manji iznos od vjerojatnoga faktičnog iznosa*.


7.2. Prema tome mogao bi se preporučiti slijedeći postupak:
Na slučajno izabranim stablima u sastojini trebalo bi vaditi izvrtke dužine
5 cm i na njima brojiti godove na vanjskih 2,5 cm (Ti) te na slijedećih 2,5 cm
(Ta), izračunati u svakom debljinskom stepenu medijane Ti i Ta iznosa, pa za
svaki debljinski stepen izračunati omjer Ti/Ta. Taj omjer treba uzeti kao procjenu
za k = T2/T1. Tako dobiveni k iznos treba uvrstiti u opći oblik modificirane
Lachausseeove formule.


U našem slučaju izlazi empirička modificirana formula Lachaussee


1
(Vd — Vđ s) + 0,8 (Vd ,.", — V,i)
2T,


Kako je procijenjeni k manji od onoga koji se stvarno može očekivati (Ti/TH
manje od T2/T1 = k), to će tom formulom izračunati volumni prirast biti veći
od faktičnoga, pa je i tu na mjestu praksa po kojoj se zanemaruje prirast kore.


8. U prebornoj šumi ne bi smjelo biti pomaka tarifne linije. Kod jednodobne
šume i kod prelaznih tipova postoji pomak visinske krivulje, mijenja se
i oblični broj, pa postoji prema tome i pomak tarifne linije. Kod upotrebe Lachausseeove
formule za računanje volumnog prirasta komponenta volumnog
prirasta koja je posljedica tog pomaka nije uzeta u obzir.
* Primjedba: U našem primjeru dobili smo da je omjer Tj/Tj neovisan o debljinskom
stepenu. Da li se to može generalizirati? Potrebno bi bilo izvršiti istraživanja
u sastojinama različitog oblika i gospodarenja (preborni način gospodarenja,
jednodobna šuma, mješovite sastojine, itd.).
Postojeći način financiranja istraživačkog rada ne omogućuje Fakultetu da
provede ta istraživanja.