DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 49 <-- 49 --> PDF |
S. J. Kraevoj: Vozmožna li vegetativnaja gibridizacija (Moguča li je vegetativna hibridizacija). Knjiga sadrži 142 stranice. Izdanje »Nauka«. Moskva, 1967. U literaturi, više od četvrt veka, kalemljenje biljaka se razmatra kao metod za dobijanje raznoobraznih formi za selekciju i takozvanih vegetativnih hibrida. Ipak, kako je iskazano u pomenutoj knjizi, dobijanje vegetativnih hibrida putem kalemljenja nema ni teorijskog ni eksperimentalnog dokaza. Autor iznosi eksperimentalni materijal kojeg je on dobio kalemeći razne biljke u toku mnogih godina. Kao rezultat proučavanja on je utvrdio da kalemljenje kod nekih biljaka često izaziva modifikacijske izmene, nenaslednog karaktera, koji su uglavnom fiziološke prirode. Metod kalemljenja je nezamenljiv prilikom razmnožavanja plodovskih (voćarskih) kultura. Proučavajući domaću i stranu literaturu o tom pitanju, autor dokazuje da se kao rezultat kalemljenja, nasledstvene izmene mutacijskog karaktera pojavljuju vrlo retko, a vegetativni hibridi se uopšte ne dobijaju, radi toga jer nema takvog biološkog »mehanizma« koji bi obezbedio njihovu pojavu. inž. Niko Popnikola E. D. P. de Robertis-W. N o w i n- s k i-F. Saez: Cell biology (Biologija ćelije). Rusko izdanje u prevodu A. Mihejeve, V. Samojlove i V. Cogline, pod redakcijom Dr. S. Zaklinda. Knjiga sadrži 472 stranice. Izdanje »Mir«. Moskva, 1967. god. Knjiga predstavlja najnovije izdanje — praktikum za citologiju. Ova knjiga u stvari je prerađeno i dopunjeno izdanje istih autora iz 1962. godine, koja je u to vreme izdata pod nazivom »Opšta citologija «. U uvodnom izlaganju, pored uvoda dat je kratak istorijat i osnovna prestava o citologiji, te o opštoj izgradnji ćelije. Prvi deo obuhvata hemijski sastav ćelije, fermente i metabolizam ćelije. Drugi deo obrađuje pribore koji se koriste za istraživanje bioloških struktura, kao i metode citoloških i citohemiskih istraživanja. U trećem delu prezentirane su elementarne strukturne jedinice u biološkim sistemima, i plazmatska membrana. Četvrti deo posvećen je proučavanju citoplazmatskih matriksa i ribosoma; vakuolarne sisteme citoplazme i mikrosoma; biljne ćelije i hloroplastima. Peti deo nas upoznaje sa opštim uvodom u pročuvanju čeličnog jedra i hromozoma; čeličnom deobom (mitozom i mejozom); citogenetikom, hromozomnim osnovama i nasledstvenošću, te određivanjem pola i citogenetikom čoveka. U šestom delu opisana je hemijska i mikromolekularna organizacija hromozoma i jedara, reduplikacija DNK; molekularna genetika; diferencijacija, rašćenje, obnavljanje i starenje čeličnih populacija. Sedmi deo obrađuje propustljivost ćelije, fagocitozu, pinocitozu i lisozome; mehaničku aktivnost i kretanje ćelije; čelične osnove nervnog posticaja (nadražaja) i sinoptička predaja, te sekreciju ćelije. Obogaćena sa 114 odličnih fotosa, knjiga prestavlja odličan priručnik za sve one koji žele da dublje proučavaju živu ćeliju. inž. Niko Popnikola NAUČNI TRUDOVE — SERIJA GORSKO STOPANSTVO Izdaje Visš lesotehničeski institut (Šumarski fakultet) u Sofiji. TOM XIV koji je izdat u 1966. godini sadrži: 1. R. Florov-2. Stojanov: Proučavanje tačke kompenzacije fotosinteze prilikom sušenja šumskih sadnica. 2. V. D o n o v : Komparativna proučavanja za određivanje nekih počveno hidroloških veličina. 3. J. D u h o v n i k o v-A. Iliev-R. Florov-V. Donov: O rašćenju i produktivnosti dvospratnih borovo-smrčevih sastojina u oglednom dobru »S. Avramov «. 4. A. 11 i e v - B. B o g d a n o v - N. K o- t e v - S. 11 i e v : Uticaj gustine na rašćenje i produktivnost topolovih kultura. 5. A. B i o 1 č e v : Kritički osvrt na brošuru M. Milčeva-E. Dimitrove »Osnovi biološke metode za borbu protiv erozije«. 6. M. R u s k o v - N. B o t e v - G. S t en i n : Istraživanja o sastavu i dinamici rezerve srne u »Vitini« (Stara planina, sofijski okrug). 7. N. B o t e v : Proučavanje nekih metoda za utvrđivanje rezervi poljskih jarebica (Perdix perdix). 8. S. H r i s t o v : Nova analitička metoda za utvrđivanje razlike zategnutih sila nosivih užadi sa različitim tovarom sa reversivnim kretanjem vagoneta. 9. S. H r i s t o v : Izmena zateznih sila kod nosećih užadi nepokretno zakotvenih |