DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 43     <-- 43 -->        PDF

U posljednjih 50 god. na površini oko
30 milijuna hektara podignuto je što
šumskih kultura a što pomaganju prirodnoj
obnovi šuma. Uporedo sa povećanjem
šumovitosti, iz te je aktivnosti rezultiralo
poboljšanje sastojina uslijed
unošenja vrednijih vrsta drveća.


Tab. 3


Sumovitost saveznih republika, površina
šuma i količina drva po stanovniku


Šume i drva
po stanovniku


M


>


1


o SE
E


a:, T3


3 o


SSSR 33,4 3,30 348
RSFSR 41,4 5,70 617
Ukrajina 13,2 0,18 18
Bjelorusi] a 32,5 0,80 60
Uzbekistan 2,7 0,12 1
Kazakstan 3,2 0,70 26
Gruzija 37,3 0,60 86
Azcrbejdžan 10,8 0,21 25
Litva 25,1 0,60 55
Latvija 38,0 1,10 126
Moldavija 7,3 0,06
Kirgizija 3,3 0,24
Tadžićka 2,4 0,17 5
Armenija 9,7 0,14 14
Turkmenska 12,7 3,40 6
Estonija 33,0 1,20 127


Prema društvenom obliku iskorišćavanja,
šume se dijele u državne i kolhozne.


U nadležnosti Min. poljoprivrede SSSR
nalazi se 22,7 mil. ha sovhoznih šuma. Rezervati,
zaštitne šume i naročito lovna
gospodarstva (3,3 mil. ha) potčinjena su
Min. poljoprivrede i Glav. upravi lovoprivrede
pri Sovjetu ministara saveznih
republika. Velike površine državnog šumskog
fonda predane su na trajno iskorišćavanje
kolhozima. Kolhoznici dobivaju
drvo badava, ali im šume nisu svuda
uređene, godišnje se sječe ne evidentiraju,
gospodari se na niskom tehničkom
nivou. Ministarstvo poljoprivrede poduzima
mjere da otkloni te nedostatke. U
mnogim se oblastima integriraju kolhoz-


Vlasništvo nad šumskim fondom
u Sovjetskom Savezu


Tab. 4


šumar, organa 1167,7 854,5 690,7 75,8


´S,
U L E
>
´Si
> O
CXcS
« L
o S
c
~ E
^
3-3
>L/) E
a .
0.-3
go
( X E
a-6
C i
5-E
-^ rt
P l ">> Ö
C/3 G
I. Državne šume:
pod upravom


vezane za razna
ministarstva
i resore 36,4 31,1 29,9 2,1


II. Kolhozne šume 29,3 29,3 26,2 1,8
Svega: 1233,4 914,9 746,8 79,7


na šumska gosopdarstva i upućuju na
rad šumarski stručnjaci, a Ministarstvo
daje posebne dotacije za uređivanje tih
šuma.


Primarno značenje u narodnoj privredi
imaju one šume, koje su u nadležnosti
šumarskih organa, a tih je po površini
i drvnoj masi 95%» šumskog fonda
SSSR. U nekim rajonima RSFSR, Turkmenije,
Kirgizije i dr. šumski je fond
(na površini od 115 mil. ha — a od toga
je šumom pokriveno 30,2 mil. ha sa drvnom
masom od 1 mlrd. m;i) predan na
dugoročno iskorišćavanje državnim i kooperativnim
organizacijama, a da nije isključen
iz državnog šumskog fonda. Ti
se areali iskorišćavaju pretežno kao pašnjaci
sa velikom ulogom u marvogojstvu.
Drvne su zalihe u prosjeku oko 33 m3 po
hektaru. (U daljem izlaganju, podaci se


o šumskom fondu navode bez površina,
koje su predan na dugoročno iskorišćavanje).
Šumska površina, podesna za uzgoj šuma,
zaprema 76*Yo. Ostala je zamočvarena
(138 mil. ha), u jarugama i na strmim
padinama (67,5 mil. ha), vodom pokrivene
površine (18,3 mil. ha). Šumom je
pokriveno 83´a/o šumske ili 63"/o opće površine
državnog šumskog fonda. Šumom
su nepokrivene uglavnom plješine, paljevine,
nepošumljene površine sječina, a
protežu se pretežno Sibirijom, Dalekim
Istokom i po sjeveru Evrope. Od 1943.