DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 37 <-- 37 --> PDF |
P — Fagetum croat. abietetosum Horv. (0,05), Fagetum croat. subalpinum Horv. (0,04), Fagetum croat. montanum Horv. (0,04) i Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0,04). K — Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0,22), Fagetum croat. abietetosum Horv. (0,21), Fagetum croat. subalpinum Horv. (0,16) i Fagetum croat. montanum (0,13). Ca — Fagetum croat. subalpinum Horv. (2,20), Fagetum croat. seslerietosum Horv. (1,91), Fagetum croat. montanum Horv. (1,85), i Fagetum croat. abietetosum Horv. (1,82). Mg — Fagetum croat. montanum Horv. (0,26), Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0,18), Fagetum croat. abietetosum Horv. (0,14) i Fagetum croat. subalpinum Horv. (0,12). 3. Prema podacima o postotnom sadržaju određivanih elemenata u otpadu lišća u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. i u pedološkim uvjetima koje karakterizira grupa smeđih tala na vapnencima imaju proučavane vrste drveća različitu meliorativnu sposobnost s obzirom na trofičnost tla. Brijest i javor u odnosu na jelu i bukvu imaju i do nekoliko puta veći postotni sadržaj K, Ca i Mg u otpadu lišća. Kako je u istraživanim uvjetima jedan od osnovnih pedodinamskih procesa ispiranje baza u tlu to je za suzbijanje ovog s gledišta plodnosti tla štetnog procesa potrebno podržavati i unašati u šume kulture javor i brijest kao meliorativne vrste sa visokim stupnjem biološke akumulacije K, Ca i Mg. 4. Već su ova vrlo ograničena istraživanja o ulozi i mjestu nekih vrsta drveća u procesu biološkog kruženja materija u našim šumama pokazala njihovu veliku aktuelnost za šumsko tehničku praksu unapređenja šumske proizvodnje, posebno reguliranja hranidbenog režima šumskih tala. Započeta istraživanja potrebno je nastaviti i proširiti imajući pred očima za cilj pronalaženje optimalnih odnosa obzirom na smjesu drveća u našim šumama. Da je ovo fundamentalno pitanje u oblikovanju sastojina u prirodnim šumama i for miranju šumskih kultura općenito za naše ekološke uvjete slabo poznato, ne treba dokazivati. LITERATURA B e r t o v i ć, S., 1961.: Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa. Šumarski list 9—10, Zagreb. Kirigin , B., 1968: Opis klimatskih prilika na području Šumskog gospodarstva Senj. Ovi ng ton, J. D., Ma dg wick, H. A. I., 1959.: The growth and composition of natural stands of birch. I. Dry-matter production. Plant a Soil, 10, 3. II. The uptake of mineral nutrients. Plant a soil, 10, 4. R erne zov, N. P., Pogrebnjak , P. S., 1965.: Lesnoe počvovedenie, Moskva. Remezov, N. P., Rodin L. E., B a z i 1 e v i č, N. I., 1963.: Metodičeskie ukazania k izučeniju biologičeskogo krugovorota zolnih vešćestv i azota nazemnyh rastitelnyh soobšćcstv v osnovnyh prirodnyh zonah umerennogo pojasa. Botaničeskij žurnal tom 48, 6. Moskva. Rodin , L. E. i Bazilevič , N. I., 1965.: Dinamika organičeskovo vesčestva i biologičeskij krugovorot v osnovnyh tipah rastitelnosti. Moskva. Zonn, S. V., K a y p ač e v s k i j, L. O., S t e f i n, V. V., 1963.: Lesnie počvi Kamčatki, Moskva. |