DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 36 <-- 36 --> PDF |
elementima i to najčešće u takvim odnosima biogenih elemenata koji biljkama najbolje odgovaraju. Razumije se da se u svim uvjetima putem otpada ne osiguravaju biljkama potrebne količine biogenih elemenata već je taj manjak potrebno namiriti dodavanjem mnieralnih hraniva. Međutim to je specifična mjera koju ovdje ne ćemo razmatrati. Po našem je mišljenju na području istraživanih šumskih fitocenoza za sada mnogo važniji zadatak pronalaženje optimalnih odnosa u pogledu vrsta drveća u cilju povećanja šumske produkcije i povećanja plodnosti šumskih tala. S ovog gledišta imaju rezultati naših istraživanja sasvim određeno značenje. Rezultati istraživanja pokazuju da javor i brijest u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. u odnosu na jelu i bukvu sadrže i do nekoliko puta veći procentualni sadržaj Ca, Ka i Mg u otpadu lišća. Javor i brijest u istraživanim uvjetima u mnogo većoj mjeri od jele i bukve suzbijaju procese ispiranja Ca, Ka i Mg i u tom se pogledu mogu smatrati posebno meliorativnim vrstama. Zbog toga ove vrste, kod šumsko tehničkih mjera, uključiv tu i osnivanje šumskih kultura na istraživanom području treba podržavati i unašati u šumske sastojine. Na veliku meliorativnu vrijednost javora i brijesta upućuje i relativno visok procentualni sadržaj pepela u otpadu lišća, kao i opažanjima utvrđena činjenica da se otpad lišća ovih vrsta u istraživanim uvjetima brzo mineralizira. ZAKLJUČCI Na osnovu rezultata do sada provedenih istraživanja o postotnom sadržaju N, P, K, Ca i Mg u otpadu lišća bukve, jele, javora i brijesta u nekim šumskim fitocenozama na kršu zapadne Hrvatske mogu se donijeti ovi zaključci: 1. U približno jednakim ekološkim i drugim uvjetima u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. proučavane se vrste drveća međusobno znatno razlikuju u pogledu postotnog sadržaja N, P, K, Ca i Mg u otpadu lišća (iglica). Vrste drveća prema srednjoj vrijednosti procentualnog sadržaja određivanih elemenata u otpadu lišća imaju ovaj redoslijed: N — jela (1,50), brijest (1,37), javor (1,21), bukva (0,80) P — jela (0,12), brijest (0,09), javor (0,07), bukva (0,05) K — brijest (0,77), jela (0,37), javor (0,22), bukva (0,21) Ca — brijest (4,05), javor (2,55), bukva (1,82), jela (1,43) Mg — javor (0,27), brijest (0,24), jela (0,14), bukva (0,14). 2. Otpad bukovog lišća u bukovim sastojinama podjednakih pedoloških uvjeta (grupa smeđih tala na vapnencima i dolomitima), a u različitim klimatogenim fitocenozama razlikuje se prema postotnom sadržaju N, P, K, Ca i Mg Među pojedinim fitocenozama te su razlike znatno veće u pogledu K, Ca i Mg a vrlo male s obzirom na P i N. Prema srednjoj vrijednosti procentualnog sadržaja određivanih elemenata u otpadu lišća bukve imaju proučavane šumske fitocenoze ovaj redoslijed: N — Fagetum croat. subalpinum Horv. (0,85), Fagetum croat. montanum Horv. (0,83), Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0,81) i Fagetum croat. abietetosum Horv. (0,80). 462 |