DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 36     <-- 36 -->        PDF

elementima i to najčešće u takvim odnosima biogenih elemenata koji biljkama
najbolje odgovaraju. Razumije se da se u svim uvjetima putem otpada ne osiguravaju
biljkama potrebne količine biogenih elemenata već je taj manjak
potrebno namiriti dodavanjem mnieralnih hraniva. Međutim to je specifična
mjera koju ovdje ne ćemo razmatrati. Po našem je mišljenju na području istraživanih
šumskih fitocenoza za sada mnogo važniji zadatak pronalaženje optimalnih
odnosa u pogledu vrsta drveća u cilju povećanja šumske produkcije
i povećanja plodnosti šumskih tala. S ovog gledišta imaju rezultati naših istraživanja
sasvim određeno značenje. Rezultati istraživanja pokazuju da javor
i brijest u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. u odnosu na jelu i bukvu
sadrže i do nekoliko puta veći procentualni sadržaj Ca, Ka i Mg u otpadu
lišća. Javor i brijest u istraživanim uvjetima u mnogo većoj mjeri od jele i
bukve suzbijaju procese ispiranja Ca, Ka i Mg i u tom se pogledu mogu smatrati
posebno meliorativnim vrstama. Zbog toga ove vrste, kod šumsko tehničkih
mjera, uključiv tu i osnivanje šumskih kultura na istraživanom području
treba podržavati i unašati u šumske sastojine. Na veliku meliorativnu vrijednost
javora i brijesta upućuje i relativno visok procentualni sadržaj pepela
u otpadu lišća, kao i opažanjima utvrđena činjenica da se otpad lišća ovih vrsta
u istraživanim uvjetima brzo mineralizira.


ZAKLJUČCI


Na osnovu rezultata do sada provedenih istraživanja o postotnom sadržaju
N, P, K, Ca i Mg u otpadu lišća bukve, jele, javora i brijesta u nekim
šumskim fitocenozama na kršu zapadne Hrvatske mogu se donijeti ovi zaključci:


1. U približno jednakim ekološkim i drugim uvjetima u zajednici Fagetum
croat. abietetosum Horv. proučavane se vrste drveća međusobno znatno razlikuju
u pogledu postotnog sadržaja N, P, K, Ca i Mg u otpadu lišća (iglica).
Vrste drveća prema srednjoj vrijednosti procentualnog sadržaja određivanih
elemenata u otpadu lišća imaju ovaj redoslijed:
N — jela (1,50), brijest (1,37), javor (1,21), bukva (0,80)
P — jela (0,12), brijest (0,09), javor (0,07), bukva (0,05)
K — brijest (0,77), jela (0,37), javor (0,22), bukva (0,21)
Ca — brijest (4,05), javor (2,55), bukva (1,82), jela (1,43)
Mg — javor (0,27), brijest (0,24), jela (0,14), bukva (0,14).


2. Otpad bukovog lišća u bukovim sastojinama podjednakih pedoloških
uvjeta (grupa smeđih tala na vapnencima i dolomitima), a u različitim klimatogenim
fitocenozama razlikuje se prema postotnom sadržaju N, P, K, Ca i Mg
Među pojedinim fitocenozama te su razlike znatno veće u pogledu K, Ca i Mg a
vrlo male s obzirom na P i N. Prema srednjoj vrijednosti procentualnog sadržaja
određivanih elemenata u otpadu lišća bukve imaju proučavane šumske
fitocenoze ovaj redoslijed:
N
— Fagetum croat. subalpinum Horv. (0,85), Fagetum croat. montanum
Horv. (0,83), Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0,81) i Fagetum croat.
abietetosum Horv. (0,80).


462