DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Pojedina pitanja iz kompleksa biološkog kruženja privlačila su pažnju istraživača već u drugoj polovini XIX vijeka. Najpoznatija su iz tog perioda istraživanja Ebermayer a (1876) koja su išla za tim da se ustanove količine elemenata koje iz tla izvlači šumska vegetacija, zadržava u sebi i vraća tlu s godišnjim otpadom. Za posljednjih 20 godina ova su se istraživanja veoma proširila u velikom broju zemalja. I onako živ interes za proučavanja biološkog kruženja na području šumske proizvodnje (Zonn, Ovinghton, Bazilevič, Remezov i dr.), još je više potaknula posljednjih godina Internacionalna biološka unija (International Union of Biological Sciences — IUBS) putem međunarodnog biološkog programa (1966—1970), sa zadacima da ova istraživanja pronađu putove povišenju biološke produktivnosti biogeocenoza u cijelom svijetu. Razumljivo je stoga što smo i mi u okviru pedološke komponente tipoloških proučavanja šuma i šumskih staništa, koja se u Hrvatskoj vrše po ranije opisanom sistemu (S. Bertović 1961), pristupili posljednjih godina proučavanju nekih pitanja biološkog kruženja. Zasada smo obratili pažnju prikupljanju podataka o mjestu i ulozi glavnih vrsta drveća u procesima biološkog kruženja u našim, gospodarski najvažnijim, šumskim fitocenozama. U ovom radu doneseni su prvi rezultati naših istraživanja koji se odnose na sastav otpada lišća (iglica) u nekim šumskim zajednicama bukve te bukve i jele na području Velebita, V. Kapele i Viševice. ZADATAK I METOD RADA Jedna od najvažnijih stavki u bilanci biološkog kruženja kada se radi o šumi i šumskom drveću je godišnji otpad lišća (iglica). O količini i sastavu otpada lišća zavise brojni procesi u tlu a u znatnoj mjeri i njegova plodnost. Poznavanje sastava otpada lišća šumskog drveća u pojedinim ekološkim uvjetima od velike je praktične koristi u izboru vrsta drveća pri podizanju šumskih kultura, u obnovi šuma prirodnim putem posebno kod primjene mjera za oblikovanje sastojina s obzirom na smjesu drveća, kao i kod drugih mjera u intenziviranju šumske proizvodnje. Nas je zanimalo da utvrdimo procentualno učešće N, P, K, Ca i Mg tih vrlo važnih biogenih elemenata u otpadu lišća (iglica) bukve, jele, gorskog javora i gorskog brijesta u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. kao i procentualno učešće ovih elemenata u otpadu lišća bukve u zajednicama Fagetum croat. subalpinum Horv., Fagetum croat. montanuvi Horv. i Fagetum croat. seslerietosum Horv. Pored toga određen je i sadržaj pepela u otpadu lišća (iglica). U metodičkom pogledu pridržavali smo se uputa sadržanih u radu Remezov, Rodin, Bazilevič (1963). Uzroci otpada sa svih objekata istraživanja sabrani su u razdoblju od 28. X do 14. XI 1967. Vremenske prilike za ova istraživanja bile su vrlo povoljne. U periodu glavnog otpada lišća i uzimanja uzoraka nije bilo većih oborina. Uzeti uzorci odmah su sušeni na zraku a potom u susioniku sa 105" C. Sadržaj dušika u otpadu odredili smo metodom Kjeldahla, a sadržaj fosfora, kalija, kalcija i magnezija spaljivanjem biljnog materijala mokrim postupkom sumpornom i perklornom kiselinom. Iz ovog je ekstrakta određen fosfor kolorimetrijski a ostali elementi plamenfotometrijski. S mnogo pažnje i truda laboratorijski rad obavila je prof. Nada Pezdir c suradnik Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom. Rad na terenu je obavljen sa više ponavljanja (tab. 1) pri čemu smo unutar jasno definiranih šumskih fitocenoza težili da objekti istraživanja budu sastojine što jednoličnije u pogledu sklopa i obrasta te pedoloških uvjeta. Svi su |