DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Pojedina pitanja iz kompleksa biološkog kruženja privlačila su pažnju
istraživača već u drugoj polovini XIX vijeka. Najpoznatija su iz tog perioda
istraživanja Ebermayer a (1876) koja su išla za tim da se ustanove količine
elemenata koje iz tla izvlači šumska vegetacija, zadržava u sebi i vraća
tlu s godišnjim otpadom. Za posljednjih 20 godina ova su se istraživanja veoma
proširila u velikom broju zemalja. I onako živ interes za proučavanja biološkog
kruženja na području šumske proizvodnje (Zonn, Ovinghton, Bazilevič,
Remezov i dr.), još je više potaknula posljednjih godina Internacionalna biološka
unija (International Union of Biological Sciences — IUBS) putem međunarodnog
biološkog programa (1966—1970), sa zadacima da ova istraživanja
pronađu putove povišenju biološke produktivnosti biogeocenoza u cijelom svijetu.
Razumljivo je stoga što smo i mi u okviru pedološke komponente tipoloških
proučavanja šuma i šumskih staništa, koja se u Hrvatskoj vrše po ranije
opisanom sistemu (S. Bertović 1961), pristupili posljednjih godina proučavanju
nekih pitanja biološkog kruženja. Zasada smo obratili pažnju prikupljanju podataka
o mjestu i ulozi glavnih vrsta drveća u procesima biološkog kruženja
u našim, gospodarski najvažnijim, šumskim fitocenozama.


U ovom radu doneseni su prvi rezultati naših istraživanja koji se odnose
na sastav otpada lišća (iglica) u nekim šumskim zajednicama bukve te bukve
i jele na području Velebita, V. Kapele i Viševice.


ZADATAK I METOD RADA


Jedna od najvažnijih stavki u bilanci biološkog kruženja kada se radi o
šumi i šumskom drveću je godišnji otpad lišća (iglica). O količini i sastavu otpada
lišća zavise brojni procesi u tlu a u znatnoj mjeri i njegova plodnost. Poznavanje
sastava otpada lišća šumskog drveća u pojedinim ekološkim uvjetima
od velike je praktične koristi u izboru vrsta drveća pri podizanju šumskih
kultura, u obnovi šuma prirodnim putem posebno kod primjene mjera za oblikovanje
sastojina s obzirom na smjesu drveća, kao i kod drugih mjera u intenziviranju
šumske proizvodnje. Nas je zanimalo da utvrdimo procentualno učešće
N, P, K, Ca i Mg tih vrlo važnih biogenih elemenata u otpadu lišća (iglica)
bukve, jele, gorskog javora i gorskog brijesta u zajednici Fagetum croat. abietetosum
Horv. kao i procentualno učešće ovih elemenata u otpadu lišća bukve
u zajednicama Fagetum croat. subalpinum Horv., Fagetum croat. montanuvi
Horv. i Fagetum croat. seslerietosum Horv. Pored toga određen je i sadržaj
pepela u otpadu lišća (iglica). U metodičkom pogledu pridržavali smo se uputa
sadržanih u radu Remezov, Rodin, Bazilevič (1963). Uzroci otpada sa svih objekata
istraživanja sabrani su u razdoblju od 28. X do 14. XI 1967. Vremenske
prilike za ova istraživanja bile su vrlo povoljne. U periodu glavnog otpada lišća
i uzimanja uzoraka nije bilo većih oborina. Uzeti uzorci odmah su sušeni
na zraku a potom u susioniku sa 105" C. Sadržaj dušika u otpadu odredili smo
metodom Kjeldahla, a sadržaj fosfora, kalija, kalcija i magnezija spaljivanjem
biljnog materijala mokrim postupkom sumpornom i perklornom kiselinom.
Iz ovog je ekstrakta određen fosfor kolorimetrijski a ostali elementi plamenfotometrijski.
S mnogo pažnje i truda laboratorijski rad obavila je prof. Nada
Pezdir c suradnik Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom.
Rad na terenu je obavljen sa više ponavljanja (tab. 1) pri čemu smo unutar
jasno definiranih šumskih fitocenoza težili da objekti istraživanja budu sastojine
što jednoličnije u pogledu sklopa i obrasta te pedoloških uvjeta. Svi su