DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 26 <-- 26 --> PDF |
DK 634.0.114.35:634.0.160.2 PRILOG POZNAVANJU SASTAVA OTPADA LIŠĆA (IGLICA) DRVEĆA U NEKIM ŠUMSKIM FITOCENOZAMA NA PODRUČJU KRŠA ZAPADNE HRVATSKE Mgr. ing. J. MARTINOVIĆ Iz Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu" Posvećeno uspomeni akademika Milana Anića UVOD Biološko kruženje mineralnih elemenata i dušika jedno je od najvažnijih pitanja problema međusobnog odnosa između šumske vegetacije i šumskih tala i taj proces najjasnije ocrtava granicu i izražava suštinu šumskih biogeocenoza. Pod biološkim kruženjem podrazumijevamo (Rodin i Bazilevič 1965) ulaženje elemenata iz tla i atmosfere u žive organizme, biokemijsku sintezu i tvorbu novih složenih spojeva i vraćanje elemenata u tlo s jednogodišnjim otpadom odumrlih dijelova organske tvari i sa potpunim odumiranjem organizama uključenih u biogeocenozu. Pri tome vrlo važno mjesto u sistemu biološkog kruženja zauzima godišnji ciklus definiran obimom elemenata kojeg biljke u toku godine uzimaju iz tla, zadržavaju u sebi i vraćaju tlu. Nedvojbeno šumsko gospodarsko značenje biološkog kruženja kao i neophodnost da se ovaj proces proučava leži u činjenici da s jedne strane od procesa biološkog kruženja materija direktno zavisi produktivnost šumskog drveća i sastojina i s druge strane da se svaka šumsko-gospodarska mjera odražava na te procese. Vrijedi u nešto pojednostavnjenom izrazu ovo pravilo: veća masa biogenih elemenata i veća brzina kruženja proizvode veću fitomasu i obratno: smanjenje mase biogenih elemenata i brzine kruženja uzrokuje smanjenje produkcije drvne mase i prirasta šumskog drveća. Šumsko drveće zavisno o svojim biološkim osobinama, ekološkim uvjetima i drugim faktorima, različito se ponaša u procesu biološkog kruženja (dušika i mineralnih elemenata), koji teče najvećim dijelom u sistemu tlo—biljka—otpad—prostirka—tlo. U tom ponašanju najvećim je dijelom i izvor postojećih razlika u proizvodnoj vrijednosti i meliorativnoj sposobnosti s obzirom na plodnost šumskih tala pojedinih vrsta šumskog drveća. Može se slobodno reći da se danas sve mjere za racionalnije iskorištavanje energetskih izvora s kojima tlo učestvuje u šumskoj proizvodnji, trebaju temeljiti u najvećoj mogućoj mjeri na poznavanju procesa biološkog kruženja. * Ovaj rad financirali su Savezni fond za financ. nauč. djelatnosti, Republički fond za naučni rad i Poslovno udruženje šum. privred. organizacija, Zagreb. 452 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Pojedina pitanja iz kompleksa biološkog kruženja privlačila su pažnju istraživača već u drugoj polovini XIX vijeka. Najpoznatija su iz tog perioda istraživanja Ebermayer a (1876) koja su išla za tim da se ustanove količine elemenata koje iz tla izvlači šumska vegetacija, zadržava u sebi i vraća tlu s godišnjim otpadom. Za posljednjih 20 godina ova su se istraživanja veoma proširila u velikom broju zemalja. I onako živ interes za proučavanja biološkog kruženja na području šumske proizvodnje (Zonn, Ovinghton, Bazilevič, Remezov i dr.), još je više potaknula posljednjih godina Internacionalna biološka unija (International Union of Biological Sciences — IUBS) putem međunarodnog biološkog programa (1966—1970), sa zadacima da ova istraživanja pronađu putove povišenju biološke produktivnosti biogeocenoza u cijelom svijetu. Razumljivo je stoga što smo i mi u okviru pedološke komponente tipoloških proučavanja šuma i šumskih staništa, koja se u Hrvatskoj vrše po ranije opisanom sistemu (S. Bertović 1961), pristupili posljednjih godina proučavanju nekih pitanja biološkog kruženja. Zasada smo obratili pažnju prikupljanju podataka o mjestu i ulozi glavnih vrsta drveća u procesima biološkog kruženja u našim, gospodarski najvažnijim, šumskim fitocenozama. U ovom radu doneseni su prvi rezultati naših istraživanja koji se odnose na sastav otpada lišća (iglica) u nekim šumskim zajednicama bukve te bukve i jele na području Velebita, V. Kapele i Viševice. ZADATAK I METOD RADA Jedna od najvažnijih stavki u bilanci biološkog kruženja kada se radi o šumi i šumskom drveću je godišnji otpad lišća (iglica). O količini i sastavu otpada lišća zavise brojni procesi u tlu a u znatnoj mjeri i njegova plodnost. Poznavanje sastava otpada lišća šumskog drveća u pojedinim ekološkim uvjetima od velike je praktične koristi u izboru vrsta drveća pri podizanju šumskih kultura, u obnovi šuma prirodnim putem posebno kod primjene mjera za oblikovanje sastojina s obzirom na smjesu drveća, kao i kod drugih mjera u intenziviranju šumske proizvodnje. Nas je zanimalo da utvrdimo procentualno učešće N, P, K, Ca i Mg tih vrlo važnih biogenih elemenata u otpadu lišća (iglica) bukve, jele, gorskog javora i gorskog brijesta u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. kao i procentualno učešće ovih elemenata u otpadu lišća bukve u zajednicama Fagetum croat. subalpinum Horv., Fagetum croat. montanuvi Horv. i Fagetum croat. seslerietosum Horv. Pored toga određen je i sadržaj pepela u otpadu lišća (iglica). U metodičkom pogledu pridržavali smo se uputa sadržanih u radu Remezov, Rodin, Bazilevič (1963). Uzroci otpada sa svih objekata istraživanja sabrani su u razdoblju od 28. X do 14. XI 1967. Vremenske prilike za ova istraživanja bile su vrlo povoljne. U periodu glavnog otpada lišća i uzimanja uzoraka nije bilo većih oborina. Uzeti uzorci odmah su sušeni na zraku a potom u susioniku sa 105" C. Sadržaj dušika u otpadu odredili smo metodom Kjeldahla, a sadržaj fosfora, kalija, kalcija i magnezija spaljivanjem biljnog materijala mokrim postupkom sumpornom i perklornom kiselinom. Iz ovog je ekstrakta određen fosfor kolorimetrijski a ostali elementi plamenfotometrijski. S mnogo pažnje i truda laboratorijski rad obavila je prof. Nada Pezdir c suradnik Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom. Rad na terenu je obavljen sa više ponavljanja (tab. 1) pri čemu smo unutar jasno definiranih šumskih fitocenoza težili da objekti istraživanja budu sastojine što jednoličnije u pogledu sklopa i obrasta te pedoloških uvjeta. Svi su |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 28 <-- 28 --> PDF |
uzorci sabrani u grupama drveća koje krošnjama potpuno zastiru površinu tla. Unutar područja pojedinih klimazonalnih šumskih fitocenoza također su na različitim tipovima tala provedena istraživanja o količini i sastavu otpada. Rezultate tih istraživanja razmotrit ćemo na drugom mjestu*. OBJEKTI ISTRAŽIVANJA Nakon pregleda šireg područja istraživanja ograničenog pravcima Štirovača— Lešće—Viševica—Senjsko Bilo odabrano je za istraživanje 18 primjernih objekata. Nazivi lokaliteta i neki podaci o položaju primjernih objekata prikazani su u tab. 5. Klimatske prilike okoliša primjernih objekata mogu se samo približno predočiti podacima područnih, dosta udaljenih, meteoroloških stanica. Da dobijemo općeniti uvid u klimatske prilike našeg područja, poslužit ćemo se podacima meteoroloških stanica Zavižan, Senj, Crikvenica, što ih je za razdoblje 1948—1960. obradio Kirigi n (1968). Prema navedenom autoru u predjelima iznad 1200 m prevladava hladna snježna šumska klima čije su osnovne karakteristike da je mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca niža od —3" C, a temperatura najtoplijeg mjeseca je ispod 22° C ali su ipak četiri mjeseca s temperaturom iznad 10° C. Tlo je pokriveno dugotrajnim snježnim pokrivačem. Obilno oborina ima kroz cijelu godinu, ali najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Izražen je sporedni maksimum oborina u proljeće (travanj), dok se glavni i veoma izraženi maksimum pojavljuje u jesen (studenti). Područje između 400—1200 m nadmorske visine u kojem se nalazi veliki broj naših ploha (15 od ukupno 18) ima karakteristike toplo umjerene klime. Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se između —3 i 1,8° C. Ljeta su svježa sa mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22° C. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, a najsuši dio padne u toplo godišnje doba. Sporednom maksimumu oborina u početku toplog dijela godine (travanj) pridružuje se glavni maksimum oborina u kasnoj jeseni (studeni) koji je znatno veći od sporednog. Oba područja prema utvrđenom indeksu efektivnosti oborina ubrajaju se u perhumidnu klimu (P/E sL 128). Podatke o pedološkim značajkama istraživanih objekata donosimo grupirane prema šumskim fitocenozama. 1. Fagetum croat. subalpinum Horv. uz bukvu (Fagus silvatica) kao glavnu vrstu pojedinačno se nalazi i gorski javor (Acer pseudoplatanus). U prizemnom rašću ističu se Adenostyles alliariae i Ranunculus platanifolius. Tla pripadaju tipu smeđeg tla na vapnencu sa vrlo visokim sadržajem muli humusa. Osnovni podaci o ovim tlima prikazani su u tab. 1. 2. Fagetum croat, abietetosum Horv. Glavnim vrstama bukvi (Fagus silvatica) i jeli (Abies alba) pridruženi su u manjim grupama ili pojedinačno gorski javor (Acer pseudoplatanus) i gorski brijest (Ulmus montana). Na istraživanim objektima zastupljeni su facijes sa Petasites albus i facijes typicum. Tla pripadaju uglavnom smeđem tlu na vapnencu a manje su zastupljeni (ploha 3 i 8) prelazi prema ilimeriziranom tlu. Neki podaci o svojstvima tala prikazani su u tab. 2. * Kod terenskih radova u određivanju šumskih fitocenoza pružio mi je veliku pomoć drug ing. Z. P e 1 c e r, pa mu se i ovdje toplo zahvaljujem. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 31 <-- 31 --> PDF |
3. Fagetum croat. montanum Horv. Pored bukve (Fagus silvatica) u plohi 17. pojedinačno dolazi i javor gluhać (Acer obtusatum) dok se u prizemnom rašću ističe Mercurialis perennis. U sloju drveća na plohi 16 zastupljena je čista bukva. Tlo u plohi 16 pripada tipu smeđeg tla na dolomitu a u plohi 17 tipu smeđeg tla na dolomitiziranom vapnencu. Osnovni podaci o ovim tlima doneseni su u tab. 3. 4. Fagetum croat. seslerietosum Horv. U sloju drveća pored bukve (Fagus silvatica) pojedinačno je zastupljen i javor gluhać (Acer obtusatum). U sloju prizemnog rašća ističe se Sesleria autumnalis koja gusto obrašćuje tlo. Na istraživanim plohama u ovoj zajednici zastupljena su ova tla: smeđe tlo na vapnencu (ploha 13), smeđe ilimerizirano tlo na vapnencu (ploha 14) i duboka posmeđena rendzina na dolomitu (ploha 15). Na neke osobine ovih tala ukazuju podaci u tab. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Podaci o postotnom sadržaju dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u otpadu lišća (iglica) u opisanim uvjetima istraživanja prikazani su u tab. 5 a njihove srednje vrijednosti na slici 1. Već sama činjenica da su dobiveni podaci prvi te vrste sa područja zapadne Hrvatske upućuje na potrebu velikog opreza u diskusiji i pri donošenju zaključaka. Ne malo ograničenje u diskusiji predstavlja i činjenica da je u nekim slučajevima proveden relativno mali broj određivanja (na primjer za brijest te bukvu u pretplaninskoj šumi bukve). Nadalje isto značenje imaju i u manjem broju slučajeva utvrđene znatne razlike između pojedinih određivanja, na primjer sadržaj fosfora u otpadu lišća bukve u zajednici Fagetum croat. montanum Horv. No unatoč navedenih ograničenja postigla su provedena istraživanja važne rezultate za našu šumarsku nauku i praksu. 1. Postotni sadržaj otpada lišća u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. Prema podacima srednjih vrijednosti (slika 1) najveći postotni sadržaj dušika u otpadu lišća (iglica) ima jela (1,50), zatim brijest (1,37) i javor (1,21) a na posljednjem mjestu stoji bukva (0,80). Po sadržaju fosfora na prvom je mjestu jela (0,12), zatim dolaze brijest (0,09), javor (0,07) i na posljednjem mjestu bukva (0,05). Kalija najviše sadrži brijest (0-77) zatim jela (0,37), javor (0,22) i bukva (0,21). S obzirom na sadržaj kalcija utvrđen je ovaj redoslijed: brijest (4,05), javor (2,55), bukva (1,82) i jela (1,43). Najviše magnezija sadrži javor (0,27) a zatim dolaze brijest (0,24), jela (0,14) i bukva (0,14). Podaci o postotnom sadržaju biogenih elemenata u otpadu lišća ukazuju da u istraživanim uvjetima unutar zajednice Fagetum croat. abietetosum Horv. postoje dosta značajne razlike između pojedinih vrsta drveća. U istraživanim se uvjetima utvrđene razlike u najvećoj mjeri mogu pripisati prirodnim (biološkim) svojstvima proučavanih vrsta drveća. Premda su istraživanja provedena u pojednakim ekološkim, a s obzirom na zastrtost površine tla krošnjama i sastojinskim uvjetima nesmije se kod ocjene rezultata istraživanja ispustiti činjenica da javor i brijest dolaze u sastojinama kao pojedinačna stabla ili manje grupe stabala, dok su bukva i jela glavne vrste drveća. Sa šumarskog gledišta važna je činjenica da najmanji postotni sdržaj N, P, K i Mg u otpadu lišća sadrži bukva dok Ca manje od bukve sadrži jedino jela. Gorski javor sadrži N, P i K više od bukve a manje od bri |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 34 <-- 34 --> PDF |
SADRŽAJ ELEMENATA U OTPADU LIŠĆA (IGLICA) DRVEĆA U ŠUMSKIM FITOCENOZAMA ZAPADNE HRVATSKE (u % suhe "tvari pri 105° C) o ^" r^ t 1 bukva (Fagus syli/atica) u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. 2 jela (Abies alba) u zajedn;ci Fagetum croat. abietetosum Horu. 3 gorski javor (Acer pceudoplatanus) u zajednici Fagetum croat. abieietosum Horv. 4 gorski brijest (Ulmus montana) u zajednici Fzgetum croat abietetosum Horu 5 bukva (Fanus sytvatica) u zajednici Fagetum croat. subalpmum Horu 6 bukva (Fagus sytvatica) u zajednici Fagetum croat montanum Horu. 7 bukva (Fagus sytvatica) u zajednici Fagetum croat. seslerietosum Horv. I« ü P 1« E]C DH8 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 35 <-- 35 --> PDF |
jesta i jele. Od svih istraživanih vrsta jela sadrži najviše N i P, brijest Ca i K a gorski javor Mg. U cjelini uzevši najveće razlike pokazuju istraživane vrste drveća u pogledu postotnog sadržaja Ca i K u otpadu lišća (iglica). 2. Postotni sadržaj nekih biogenih elemenata u otpadu lišća bukve u različitim šumskim fitocenozama Naša istraživanja su obuhvatila zajednice: Fagetum croat. subalpinum Horv., Fagetum croat. abietetosum Horv., Fagetum croat. montanum Horv. i Fagetum croat. seslerietosum Horv. Dobiveni rezultati (tab. 5 i slika 1) pokazuju da između pojedinih zajednica postoje razlike u postotnom sadržaju određivanih biogenih elemenata u otpadu lišća bukve. Te su razlike za pojedine elemente veoma različite. Tako s obzirom na sadržaj N i P razlika praktički i nema, odnosno one su minimalne. Najviši postotni sadržaj dušika ima otpad lišća bukve u zajednici Fagetum croat. subalpinum Horv. (0,85) a zatim dolaze zajednice Fagetum croat. montanum Horv. (0,83), Fagetum croat, seslerietosum Horv. (0,81) i Fagetum croat. abietetosum Horv. (0,80). Fosfora najviše sadrži otpad lišća bukve u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. (0,05) dok je njegov sadržaj u ostalim proučavanim zajednicama jednak (0,04). Značajne razlike pokazuje sadržaj kalija u otpadu lišća. Najveći postotni sadržaj kalija nalazimo u zajednici Fagetum croat. seslerietosum (0,22) a zatim dolaze Fagetum croat. abietetosum Horv. (0,21), Fagetum croat. subalpinum Horv. (0,16) i Fagetum croat. montanum Horv. (0,13). Kalcija najviše sadrži otpad lišća bukve u zajednici Fagetum croat. subalpinum Horv. (2,20) a zatim u zajednicama Fagetum croat. seslerietosum Horv. (1,91), Fagetum croat. montanuni Horv. (1,85) i Fagetum croat. abietetosum (1,82). Unutar istraživanih šumskih fitocenoza najveće su razlike u postotnom sadržaju Mg u otpadu lišća bukve. Na prvom mjestu prema postotnom sadržaju Mg u otpadu lišća bukve stoji zajednica Fagetum croat. montanum Horv. (0,26) a zatim dolaze Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0,18), Fagetum croat. abietetosum (0,14) i Fagetum croat. subalpinum Horv. (0,12). 3. Praktično šumarsko značenje rezultata istraživanja Procentualni sadržaj biogenih elemenata u otpadu lišća jedan je od izmjerljivih pokazatelja na osnovu kojeg možemo ocijeniti stupanj meliorativnosti pojedinih vrsta drveća u odnosu na trofičnost (kemijsku plodnost) šumskih tala. U uvjetima perhumidne klime koja je karakteristična za područje istraživanih šumskih fitocenoza ispiranje iz tla biogenih elemenata a posebno baza jedan je od osnovnih procesa u tlu. Taj je proces uvjetovan descedentnim tokom oborinskih voda i drugim činiocima a vrlo je štetan s gledišta plodnosti tla. Djelovanjem procesa ispiranja premještaju se b-ogeni elementi najprije iz viših u niže horizonte i slojeve tla a potom se zauvijek gube iz tla. U suprotnom pravcu svojom životnom aktivnošću djeluje šumsko drveće. Biljke iz različitih slojeva tla adsorbiraju korijenjem biogene elemente i putem otpada ih vraćaju na površinu tla. Količine biogenih elemenata koje se ovim putem vračaju tlu zavise o čitavom nizu faktora kao što su biološke osobine vrste drveća te ekološki uvjeti i druga svojstva šumskih sastojina. Otpad lišća kao i ukupni otpad predstavljaju svojevrsnu gnojidbu šumskih tala potrebnim biogenim 461 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 36 <-- 36 --> PDF |
elementima i to najčešće u takvim odnosima biogenih elemenata koji biljkama najbolje odgovaraju. Razumije se da se u svim uvjetima putem otpada ne osiguravaju biljkama potrebne količine biogenih elemenata već je taj manjak potrebno namiriti dodavanjem mnieralnih hraniva. Međutim to je specifična mjera koju ovdje ne ćemo razmatrati. Po našem je mišljenju na području istraživanih šumskih fitocenoza za sada mnogo važniji zadatak pronalaženje optimalnih odnosa u pogledu vrsta drveća u cilju povećanja šumske produkcije i povećanja plodnosti šumskih tala. S ovog gledišta imaju rezultati naših istraživanja sasvim određeno značenje. Rezultati istraživanja pokazuju da javor i brijest u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. u odnosu na jelu i bukvu sadrže i do nekoliko puta veći procentualni sadržaj Ca, Ka i Mg u otpadu lišća. Javor i brijest u istraživanim uvjetima u mnogo većoj mjeri od jele i bukve suzbijaju procese ispiranja Ca, Ka i Mg i u tom se pogledu mogu smatrati posebno meliorativnim vrstama. Zbog toga ove vrste, kod šumsko tehničkih mjera, uključiv tu i osnivanje šumskih kultura na istraživanom području treba podržavati i unašati u šumske sastojine. Na veliku meliorativnu vrijednost javora i brijesta upućuje i relativno visok procentualni sadržaj pepela u otpadu lišća, kao i opažanjima utvrđena činjenica da se otpad lišća ovih vrsta u istraživanim uvjetima brzo mineralizira. ZAKLJUČCI Na osnovu rezultata do sada provedenih istraživanja o postotnom sadržaju N, P, K, Ca i Mg u otpadu lišća bukve, jele, javora i brijesta u nekim šumskim fitocenozama na kršu zapadne Hrvatske mogu se donijeti ovi zaključci: 1. U približno jednakim ekološkim i drugim uvjetima u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. proučavane se vrste drveća međusobno znatno razlikuju u pogledu postotnog sadržaja N, P, K, Ca i Mg u otpadu lišća (iglica). Vrste drveća prema srednjoj vrijednosti procentualnog sadržaja određivanih elemenata u otpadu lišća imaju ovaj redoslijed: N — jela (1,50), brijest (1,37), javor (1,21), bukva (0,80) P — jela (0,12), brijest (0,09), javor (0,07), bukva (0,05) K — brijest (0,77), jela (0,37), javor (0,22), bukva (0,21) Ca — brijest (4,05), javor (2,55), bukva (1,82), jela (1,43) Mg — javor (0,27), brijest (0,24), jela (0,14), bukva (0,14). 2. Otpad bukovog lišća u bukovim sastojinama podjednakih pedoloških uvjeta (grupa smeđih tala na vapnencima i dolomitima), a u različitim klimatogenim fitocenozama razlikuje se prema postotnom sadržaju N, P, K, Ca i Mg Među pojedinim fitocenozama te su razlike znatno veće u pogledu K, Ca i Mg a vrlo male s obzirom na P i N. Prema srednjoj vrijednosti procentualnog sadržaja određivanih elemenata u otpadu lišća bukve imaju proučavane šumske fitocenoze ovaj redoslijed: N — Fagetum croat. subalpinum Horv. (0,85), Fagetum croat. montanum Horv. (0,83), Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0,81) i Fagetum croat. abietetosum Horv. (0,80). 462 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 37 <-- 37 --> PDF |
P — Fagetum croat. abietetosum Horv. (0,05), Fagetum croat. subalpinum Horv. (0,04), Fagetum croat. montanum Horv. (0,04) i Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0,04). K — Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0,22), Fagetum croat. abietetosum Horv. (0,21), Fagetum croat. subalpinum Horv. (0,16) i Fagetum croat. montanum (0,13). Ca — Fagetum croat. subalpinum Horv. (2,20), Fagetum croat. seslerietosum Horv. (1,91), Fagetum croat. montanum Horv. (1,85), i Fagetum croat. abietetosum Horv. (1,82). Mg — Fagetum croat. montanum Horv. (0,26), Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0,18), Fagetum croat. abietetosum Horv. (0,14) i Fagetum croat. subalpinum Horv. (0,12). 3. Prema podacima o postotnom sadržaju određivanih elemenata u otpadu lišća u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. i u pedološkim uvjetima koje karakterizira grupa smeđih tala na vapnencima imaju proučavane vrste drveća različitu meliorativnu sposobnost s obzirom na trofičnost tla. Brijest i javor u odnosu na jelu i bukvu imaju i do nekoliko puta veći postotni sadržaj K, Ca i Mg u otpadu lišća. Kako je u istraživanim uvjetima jedan od osnovnih pedodinamskih procesa ispiranje baza u tlu to je za suzbijanje ovog s gledišta plodnosti tla štetnog procesa potrebno podržavati i unašati u šume kulture javor i brijest kao meliorativne vrste sa visokim stupnjem biološke akumulacije K, Ca i Mg. 4. Već su ova vrlo ograničena istraživanja o ulozi i mjestu nekih vrsta drveća u procesu biološkog kruženja materija u našim šumama pokazala njihovu veliku aktuelnost za šumsko tehničku praksu unapređenja šumske proizvodnje, posebno reguliranja hranidbenog režima šumskih tala. Započeta istraživanja potrebno je nastaviti i proširiti imajući pred očima za cilj pronalaženje optimalnih odnosa obzirom na smjesu drveća u našim šumama. Da je ovo fundamentalno pitanje u oblikovanju sastojina u prirodnim šumama i for miranju šumskih kultura općenito za naše ekološke uvjete slabo poznato, ne treba dokazivati. LITERATURA B e r t o v i ć, S., 1961.: Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa. Šumarski list 9—10, Zagreb. Kirigin , B., 1968: Opis klimatskih prilika na području Šumskog gospodarstva Senj. Ovi ng ton, J. D., Ma dg wick, H. A. I., 1959.: The growth and composition of natural stands of birch. I. Dry-matter production. Plant a Soil, 10, 3. II. The uptake of mineral nutrients. Plant a soil, 10, 4. R erne zov, N. P., Pogrebnjak , P. S., 1965.: Lesnoe počvovedenie, Moskva. Remezov, N. P., Rodin L. E., B a z i 1 e v i č, N. I., 1963.: Metodičeskie ukazania k izučeniju biologičeskogo krugovorota zolnih vešćestv i azota nazemnyh rastitelnyh soobšćcstv v osnovnyh prirodnyh zonah umerennogo pojasa. Botaničeskij žurnal tom 48, 6. Moskva. Rodin , L. E. i Bazilevič , N. I., 1965.: Dinamika organičeskovo vesčestva i biologičeskij krugovorot v osnovnyh tipah rastitelnosti. Moskva. Zonn, S. V., K a y p ač e v s k i j, L. O., S t e f i n, V. V., 1963.: Lesnie počvi Kamčatki, Moskva. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 38 <-- 38 --> PDF |
A STUDY OF THE COMPOSITION OF LEAF(NEEDLE)FALL OF TREES IN CERTAIN FOREST ASSOCIATIONS IN THE KARST AREA OF WESTERN CROATIA Summary The work represents a first contribution from the territory of Croatia to the knowledge of the role and position of certain forest tree species in the process of the biological circulation of matter in forest associations. The investigation includes the determination of the percent content of N, P, K, Ca and Mg in the leaffall of Beech, Fir, Maple and Elm. For the investigations in question were avaible 18 experimental areas in the region of western Croatia (the Mountains Velebit— Kapela—Viševica) situated in Beech and Beech Fir forest associations. The soils there belong to the group of brown soils lying on pure limestones and to a smaller extent on pure dolomites. Within the zone of 400—1200m attitude a warm moderate climate, while in the regions over 1200m a snowy forest climate is prevailing. According to the established index of rainfall efficiency the whole region has a perhumid climate (P/E > 128). Results of investigations are presented in Tab. 5 and their mean values in Fig. 1. On the ground of the investigations carried out so far the following can be concluded: 1. In approximately equal ecological and other conditions in the association Fagetum croaticum abietetosum Horv. the tree species studied differ considerably from one_another in respect of the percent content of N, P, K, Ca, and Mg in leaf (needle)fall. According to the mean value of percent content of the elements determined in the leaffall the tree species have the following order of sequence: N — Fir (1:50), Elm (1:37), Maple (1:21), Beech (0:90) P — Fir (0:12), Elm (0:09), Maple (0:07), Beech (0:05) K — Elm (0:77), Fir (0:37), Maple (0:22), Beech (0:21) Ca — Elm (4:05), Maple (2.55), Beech (1:82), Fir (1:43) Mg — Maple (0:27), Elm (0:24), Fir (0:14), Beech (0:14) 2. The Beech leaffall in Beech stands of equal soil conditions (the group of brown soils on limestones and dolomites) and in various climatogenic associations is differing as to its content of N, P, K, Ca and Mg. As to individual associations these differences are considerably greater with respect to K, Ca and Mg, and very small with respect to P and N. According to the present value of the percent content of analysed elements in the Beech leaffall the investigated forest associations have the following order of sequence: N — Fagetum croat. subalpinum Horv. (0:85), Fagetum croat. montanum Horv. (0:83), Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0:81), and Fagetum croat. abietetosum Horv. (0:80); P — Fagetum croat. abietetosum Horv. (0:05), Fagetum croat. subalpinum Horv. (0:04), Fagetum croat. montanum Horv. (0:04), Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0:04); K — Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0:22), Fagetum croat. abietetosum Horv. (0:21), Fagetum croat. subalpinum Horv. (0:16), and Fagetum croat. montanum Horv. (0:13); Ca — Fagetum croat. subalpinum Horv. (2:20), Fagetum croat. seslerietosum Horv. 1:91), Fagetum croat. montanum Horv. (1:85), Fagetum croat. abietetosum Horv. (1:82); Mg — Fagetum croat. montanum Horv. (0:26), Fagetum croat. seslerietosum Horv. (0:18), Fagetum croat. abietetosum Horv. (0:14), and Fagetum croat. subalpinum Horv. (0:12). 3. According to data concerning the percent content of elements determined in the leaffall in the association Fagetum croat. abietetosum Horv., and under soil conditions characterized by a group of brown soils on limestones, the studied tree species exhibit varying ameliorative capacities considering the nutrient status of the soil. In relation to Fir and Beech, Elm and Maple possess an even many times higher percent content of K, Ca, and Mg in the leaffall. Taking into consideration that the leaching of bases in the soil represents an essential pedodynamic process under the investigated conditions, it is necessary to combat this harmful process — from the standpoint of soil fertility — by maintaining and introducing into the forests and forest cultures Maple and Elm as ameliorative species with high degree of biological accumulation of K, Ca, and Mg. |