DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 26 <-- 26 --> PDF |
DK 634.0.114.35:634.0.160.2 PRILOG POZNAVANJU SASTAVA OTPADA LIŠĆA (IGLICA) DRVEĆA U NEKIM ŠUMSKIM FITOCENOZAMA NA PODRUČJU KRŠA ZAPADNE HRVATSKE Mgr. ing. J. MARTINOVIĆ Iz Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu" Posvećeno uspomeni akademika Milana Anića UVOD Biološko kruženje mineralnih elemenata i dušika jedno je od najvažnijih pitanja problema međusobnog odnosa između šumske vegetacije i šumskih tala i taj proces najjasnije ocrtava granicu i izražava suštinu šumskih biogeocenoza. Pod biološkim kruženjem podrazumijevamo (Rodin i Bazilevič 1965) ulaženje elemenata iz tla i atmosfere u žive organizme, biokemijsku sintezu i tvorbu novih složenih spojeva i vraćanje elemenata u tlo s jednogodišnjim otpadom odumrlih dijelova organske tvari i sa potpunim odumiranjem organizama uključenih u biogeocenozu. Pri tome vrlo važno mjesto u sistemu biološkog kruženja zauzima godišnji ciklus definiran obimom elemenata kojeg biljke u toku godine uzimaju iz tla, zadržavaju u sebi i vraćaju tlu. Nedvojbeno šumsko gospodarsko značenje biološkog kruženja kao i neophodnost da se ovaj proces proučava leži u činjenici da s jedne strane od procesa biološkog kruženja materija direktno zavisi produktivnost šumskog drveća i sastojina i s druge strane da se svaka šumsko-gospodarska mjera odražava na te procese. Vrijedi u nešto pojednostavnjenom izrazu ovo pravilo: veća masa biogenih elemenata i veća brzina kruženja proizvode veću fitomasu i obratno: smanjenje mase biogenih elemenata i brzine kruženja uzrokuje smanjenje produkcije drvne mase i prirasta šumskog drveća. Šumsko drveće zavisno o svojim biološkim osobinama, ekološkim uvjetima i drugim faktorima, različito se ponaša u procesu biološkog kruženja (dušika i mineralnih elemenata), koji teče najvećim dijelom u sistemu tlo—biljka—otpad—prostirka—tlo. U tom ponašanju najvećim je dijelom i izvor postojećih razlika u proizvodnoj vrijednosti i meliorativnoj sposobnosti s obzirom na plodnost šumskih tala pojedinih vrsta šumskog drveća. Može se slobodno reći da se danas sve mjere za racionalnije iskorištavanje energetskih izvora s kojima tlo učestvuje u šumskoj proizvodnji, trebaju temeljiti u najvećoj mogućoj mjeri na poznavanju procesa biološkog kruženja. * Ovaj rad financirali su Savezni fond za financ. nauč. djelatnosti, Republički fond za naučni rad i Poslovno udruženje šum. privred. organizacija, Zagreb. 452 |