DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 19 <-- 19 --> PDF |
polovice XIX stoljeća. Iznosimo, po Frančiškoviću , izvadak iz tadašnjeg elaborata. Pred oko sto godina i prije, čitavo područje pokrivale su bukove šume prašumskog oblika u kojima se nalazila mala smjesa četinjača, uglavnom jela i nešto smreke. Na to ukazuju česti nazivi predjeia dobiveni po bukvi i javoru koji (predjeli; o. p.) su danas posve obrasli četinjačama. Uske staze za tovarne životinje i neravni putovi za kola vodili su kroz to područje. U dijelovima udaljenim od rijeke Kupe i na visokim položajima iskorišcavanje šuma, izuzevši za pokrivanje neznatnih potreba oskudnih i malo napučenih naselja na ogrjevnom i građevnom drvu, sastojalo se u proizvodnji drvenog ugljena od bukovine te šindre i dužica (za suhe tvari) od drva četinjača; ta se roba pravila na licu mjesta i tovarnom stokom otpremala prema moru primitivnim putovima. Značajna promjena nastaje početkom XlX stoljeća gradnjom Lujzinske ceste od Karlovca do Rijeke. Ipak, jače iskorišcavanje šuma koje se nalaze uz tu cestu nije se moglo provoditi zbog velike udaljenosti od mora i velikog uspona ceste između Mrzle Vodice (730 m n. m.) i Vrha Podolje (928 m n. m.). Zato se mogao isplatiti prijevoz samo lagane robe, prvenstveno drvenog ugljena. Stoga nije nikakvo čudo da se poslije dovršenja izgradnje Lujzinske ceste u obližnjim šumskim predjelima mnogo iskorišćavala bukva, koja je tako gotovo posve nestala i prepustila svoj areal četinjačama, najviše jeli. Poslije izgradnje Lujzinske ceste podignute su različite malene pilane na oskudnim vodotocima. Isplatilo se donekle da se piljeno, razmjerno lagano drvo četinjača transportira cestovnim kolima do mora. Iz tog dokumenta može se unekoliko pouzdano zaključiti ovo: (a) pred oko sto-stopedeset godina u navedenom području šuma Gorskog kotara rasprostranjena je bila veća drvna masa bukve nego jele, mnogo veća nego danas; (b) bukva se mnogo iskorišćavala i prerađivala u ugljen koji se mogao jeftino iznositi i prevoziti na primorska i prekomorska tržišta; (c) intenzivne sječe bukve u bližim i zatim u udaljenijim predjelima utjecale su da se povećao omjer drvne mase jele. 3.2 Podaci inventure sastojina Navedena zaključna razmatranja uglavnom se podudaraju s podacima i razmatranjima iznesenima u prijašnjim poglavljima. Prisiljeni sadašnjim vanjskim subjektivnim faktorom da veoma skraćenim postupkom po posve osobnoj inicijativi i vanuredovnim radom vršimo ispitivanja u pitanjima koja nas oko tri decenije interesiraju, a intenzivno deset posljednjih godina, u vezi s naprijed navedenim postavkama iznest ćemo komparaciju i nadopunu na temelju inventure sastojina: za područje jednog veleposjeda i za čitavo područje planinskog masiva Risnjak. 3.21 Područje veleposjeda. Najstarije i razmjerno pouzdane brojčane podatke imamo za područje biv. veleposjeda Thurn i Taxis. Šumska površina te domene u Gorskom kotaru iznosila je oko 24.000 ha. Sudeći po elaboratima, procentualni omjer jele i bukve kretao se ovako (Frančišković , 1938.): jela : bukva po segregacijskim operatima oko g. 1867. 33 :: 67 po izmjerama g-1907. 54 : 46 po stanju poslije I. svjet. rata g. 1920. 66 :: 34 po plohama oblasnih komisija g-1930. 81 : 19 |