DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 14 <-- 14 --> PDF |
ka ili barem pretpostavke: zašto se baš na tom području mnogo raširio moljac jelovih iglica i zašto se jela u novije doba ne može oporaviti od njegovih štetnih utjecaja. 1. Iskorišćavanje šuma Velik dio površine Gorskog kotara bio je do XVII stoljeća u posjedu domaće vlastele Frankopana i Zrinjskih koji su imali isključivo pravo trgovanja drvom. Poslije fizičke likvidacije tih vlastela (1671.) i konfiskacije njihove imovine, šume su komorsko dobro austrijskih careva, zatim države, veleposjeda i zemljišnih zajednica, a nakon Oslobođenja postaju opća narodna imovina. Veća iskorišćavanja šuma započeta su nakon izgradnje transverzalnih putova. 1.1 Saobraćajnice Planine Dinarida oduvijek bile su velika barijera ne samo klimatska i hidrografska, nego i saobraćajna. Ipak, već od rimskih vremena vodili su putovi od primorskih luka u unutrašnjost. Budući da su Dinaridi najuži u području Delnice—Fužine (Delnička i Fužinska vrata), tovari soli i drugih proizvoda mnogo su se kretali baš kroz taj kraj. U doba reformatorskih pokreta merkantilizma nastojalo se da se poveća prekomorska trgovina, te je već u XVIII stoljeću izrađen projekt povezivanja Beča s morem na potezu Dunav—´Kupa—kanal tunelom Brod n/K—Kraljevica. Od tog i drugih projekata ostvaren je samo jedan: izgradnja (veoma nepovoljno trasirane) Karolinške ceste Bakarac (Kraljevica)—Fužine—Mrkopalj— Vrbovsko—Karlovac (1726—1732). Sudeći po situacijskom planu te ceste, na zapadnom dijelu Gorskog kotara u XVII stoljeću nalazila su se naselja Fužine, Lič, Mrkopalj, Lokve i Delnice. Gotovo stoljeće kasnije dobro je istrasirana i valjano izgrađena Lujzinska cesta Rijeka—Delnice—Karlovac (1803—1809) koja prolazi nekoliko kilometara sjeverno od Fužina. Da se zaleđe još bolje poveže sa svjetskim prekomorskim tržištima, poveća promet kroz riječku luku i smanji kroz tršćansku luku, izgrađena je željeznička pruga Zagreb—Rijeka (1873—-1878), i tako je preko željezničke pruge Zagreb—Zidani Most (1862) i dalje do Beča Jadransko more povezano sa središtem Evrope. Te jake i solidne prometne žile omogućile su ne samo eksploataciju šuma Gorskog kotara nego i veći izvoz slavonske hrastovine. 1.2 Zeljezarstvo Veća iskorišćavanja šuma u planinskim krajevima započeta su u vezi s osnivanjem i razvitkom rudarstva i metalurgije, i to već u doba vladanja hrvatskih feudalaca: Lič g. 1683.; Čabar g. 1651. i, nakon bujične katastrofe, 1718— 1785; g. 1779. talionica u Crnom Lugu i manufaktura prerađivanja željeza u Homeru kod Broda n/K. Zeljezarski proizvodi veoma mnogo su se izvozili: uglavnom preko Bakra u Sredozemlje. Za taljenje željeza i proizvodnju željeznih predmeta trošile su se velike količine drvenog ugljena dobivenog uglavnom od bukovine. Zbog velikih sječa i pustošenja šumskih sastojina u blizini naselja i na nižim položajima pojavila se već tada bojazan da će se razviti goleti i bujice. Da se ta nepogoda spriječi, šumskim redom g. 1767. izdani su strogi propisi o reguliranju sječe. 440 |