DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 13 <-- 13 --> PDF |
DK 634.0.23:634.0.174.7 Abies alba PRILOZ! RJEŠAVANJU PROBLEMA O ODRŽAVANJU I POMLAĐiVAN´JU JELE NA PODRUČJU GORSKOG KOTARA I. HISTORIJSKI PROFIL ANTROPOGENIH UTJECAJA* J. ŠAFAR Šume jele-bukve Jugoslavije a i čitavog Sredozemlja najbliže su moru na području Gorskog kotara, pogotovo šumarija koje graniče sa submediteranom. Budući da je u davnoj prošlosti Sredozemlje bilo važna raskrsnica svjetskih putova i kolijevka civilizacije i kulture, šume navedenog područja Dinarida bile su već tada blizu važnijih svjetskih tržišta. Poslije jakog ofoešumljenja i smanjenja drvnog fonda u zonama termokserofitne i mezotermne vegetacije primorskih obronaka, mješovite sastojine jele-bukve navedenog područja bile su izloženije snažnijim utjecajima eksploatacije nego one u unutrašnjosti. I baš na tom području u velikom broju predjela razvila se kriza održavanja jele i u nemalom broju gospodarskih jedinica i šumarija slabo je podmlađivanje te četinjače. Pojavljuje se pitanje: da li se navedene dvije činjenice mogu dovesti u vezu kao posredan uzrok ili povod i posljedica, odnosno da li su negdašnje sječe imale značajniji utjecaj na teksturni i strukturni sastav sastojina da su se razvile bitnije promjene bioekološkog kompleksa toliko da su opstanak i podmlađivanje jelovih sastojina sve više ugroženi? Odnosno, zašto se na jednom dijelu Dinarida jela mnogo suši i, pogotovo, nedovoljno podmlađuje a u drugima relativno se dobro održava i obilno obnavlja? Da bismo barem donekle na ta pitanja mogli odgovoriti, posegnuli smo u davniju prošlost: prvenstveno na temelju veoma dokumentirane Frančiškovićev e studije (1965.) i zatim Bićanićeve (1951.) te članaka koje su objavili Kesterčanejc (1882.), Radošević (1891., 1892.), Selak (1926.) i drugi. Makar široko projektiran, ovaj naš rad nema pretenziju da dade historiju tih šuma i šumskog gospodarenja. Za takav prikaz trebalo bi utrošiti mnogo vremena u traganju po prvotnoj arhivskoj građi raznih naših a i inozemnih historiografskih ustanova. Zadatak kakav smo si postavili u okviru bioekološkog kompleksa pojava za temu »Problem održavanja i podmlađivanja jele« jest da — na temelju prethodne radne hipoteze o poremetnji ukupne biogeocenoze odnosno biohore izazvane uglavnom antropogenim utjecajima — utvrdimo povode koji su u navedenom području negativno djelovali na razvitak šumskih sastojina i tako vjerojatno doveli do pojave životne krize jele i slabog podmlađivanja te četinjače. Možda bi se takvim postupkom došlo i do zakljue * Sažetak iz izvatka predstudije izrađene u vezi s mojim nekoliko godina predlaganim programom istraživanja u koja pisac ovih redaka nije uključen. 439 |