DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Dok županije Varaždin i Virovitica zadržavaju isti obim pošuml´javamja, dotle u Sremu posle kulminacije se vraća na raniji nivo. Evidentirano je da je u 1777. godini bilo posađeno vrba u županijama Križevci 18.468 kom Požega 32.970 „ Srem 10.470´ „ Varaždin 9.015 „ Zagreb 25.367 „ Uk upao: 96.290 kom Dakle, uglavnom se održao isti nivo, sa naročito naglašenim zamahom na području Zagrebačke županije. I u sledećoj godini kulturni radovi su evidentirani kod Županije Sremske 6.364 kom Požeške 33.000 „ Varaždinske 7.811 „ i grada Požega 2.000 „ U k u p n o : 49.175 kom Sem Županije Požega, gde je zadržan prošlogodišnji domet, na ostalom području opada zamah. Za vreme vladavine kraljevskog veća, koje je ukinuto 16. avgusta 1779, a prema napred izloženim podacima :na području Hrvatske i Slavonije sa Sremorn ukupno cSlcana 6lcučna lltecatuea Dr Karl Mazek-Fialla: «DESET GODINA POSTOJANJA SLUŽBE ZA ZAŠTITU ZEMLJIŠTA U DONJOJ AUSTRIJI« (»10 Jahre Bodenschutz in Niederösterreich«) Izdanje Österreichischer Agrarverlag, Wien. 115 st. sa 135 fotografija i crteža. Prednja publikacija, koja se bazira isključivo na diokumentovanirn podacima sopstvenih ili inostranih ispitivanja, obrađuje sledeća poglavlja: 1. Šta je to Služba za zaštitu zemljišta i da li je ona potrebna u Donjoj Austriji, je, u periodu 1772—78. godine, posađeno — 670.034 komada vrbe, što iznosi prosečno godišnje — 95720 komada. Po županijama je u tom periodu najviše posađeno u Virovitici — 165.172 kom, zatim u Požegi 141.991 kom, pa u Sremu — 139.680 kom. Nije nam poznat razmak sadnje, ali se u to vreme primenjivala vrlo gusta sadnja (1X1 do 2X1 m) pa ako usvojimo da je po ha upotrebljeno 5.000 kom sadnica, izlazi da je u toku 7 godina pošumljeno vrbom — 134 hektara ili prosečno godišnje 19 hektara. 3. Zaključak Za naše današnje pojmove napred izneti podaci su simbolični, ali je karakteristično da se i pre 200 godina tadašnji fond šuma želeo sanirati drvetom vrbe odnosno topole. To znači da su i naši preoi već u to doba znali za bujan porast ovih vrsta, i za mnogostruku primenu njihovog drveta u svakodnevnom životu. Dr ing. Jovan Mutibarić, Novi Sad, Institut za topolarstvo Literatura E. Laszowski: »Rad kraljevskog veća za Kraljevine Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju oko sacuvanja i gajenja šuma 1767. do 1779.«, Šumarski list, Zagreb, br. 8 1902. 2. Privredni značaj i rentabilnost predun zetih mera na zaštiti zemljišta, 3. Organizacija i tehnika izvođenja radova i 4. Obim preliminarnih radova sa zaključkom. U pokrajini Donja Austrija, koja se graniči sa Mađarskom i Čehoslovačkom, se smenjuju četiri klime: panonska, panonsko -mediteranska, baltijska i subalpijska, ali od svih njih najveći uticaj na useve ima panonska ili pontijska klima, koja je suva i pri tome ima veliki uticaj na zadržavanje vlage u zemljištu i na eroziju vetra. Preovladavajući vetrovi dolaze iz N i W kvadranta, ali takođe i iz SO pravca. Ovi 424 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 95 <-- 95 --> PDF |
poslednji su suvi i u velikoj meri utiču na evaporaeiju zemljišne vlage. Za biljnu vegetaciju štetni vetrovi duvaju u ovom području preko 170 dana godišnje i to najčešće u vremenu razvitka i sazrevanja poljoprivrednih useva. U ovom regionu koji ima približno oko 1,0 miliioin ha ukupne površine, od štetnog delovanja jbi trebalo zaštititi obradivo zemljište, saobraćajnice, industrijska postrojenja i naselja na približno 1/3 ukupne površine. Osnovna načela pri podizanju zaštitnih zasada su sledeća: 1. zauzeta površina pod pojasevlma treba da je što manja, 2. zavisnu´ od godišnjih doba treba preduzimati najefikasnije mere zaštite zemljišta, 3. prilikom izbora vrsta drveća treba imati u vidu njihovu rezistentnost na razne ablotske i biotske štetočine, 4. odgovarajuću pažnju treba obratiti i biološkom dejstvu zaštitnih nasada, 5. da bi se osigurao rentabilnost investicija mora se imati u vidu i prihod od drveta, 6. pored zaštitne funkcije pojasevi moraju istovremeno biti i regulatori klime, 7. naročitu pažnju treba obratiti izboru vrsta drveća, kako bi im se osigurao dekorativni i estetski izgled, 8. štetno delovanje pojaseva (zasena, konkurencija žilja, oduzimanje vode, taloženje snega i si.) se mora svesti na minimum, ukoliko se ne može potpuno izbeći. Austrijska iskustva govore da je najpovoljniji odnos ako je 2°/o zemljišta pod pojasevima. Preporučuje se podizanje trodo petorednih zasada sa rastojanjem 200 do 350 m, što znači da bi na 1000 ha ukupne površine trebalo podići 33 km linijskih zasada. Najcenjenije i najbrojnije zastupljene vrste drveća u predmetnim plantacijama su: a) od grmlja: Cornus alba, Syringa vulgaris, Rhammus cathairtica, Viburnum lantana, Ligustrum vulgare i atrovirens, Eleagnus angustifolia i sl. b) od drveća fotofitne vrste: Populus sp., Salix sp. Robinia pseudoacacia i sl. Ispitivanjima je utvrđeno da je na zaštićenim površinama povećanje vodenih taloga iznosilo do 17 "Vo, smanjenje evapora cije, zavisno od godišnjih doba iznosi do 70°/», stvaranje rose i do 200 "/o. Povišenje žetvenih prinosa se kretalo kod ozime pšenice do 5,4´°/o kod šećerne repe do 21,0 "Vo kod povrtarskih useva, deteline i voća do 30,0 đ/o. Štetno delovanje ovih zasada se ogleda u povećanom taloženju snežnih nanosa, koji se u proleće duže zadržavaju, pa na taj način ometaju pravovremenu obradu, zatim zasena zemljišta, postrani -razvitak žilja u orničnom sloju, oduzimanje vođe iz zemljišta od strane drvenastih vrsta, postrano grananje žbunastih vrsta smeta pri obradi siuseđnih parcela i sl. Za svaku prednju štetu dati su dokumentovani podaci. Iznoseći organizaciju terenske stanice, kojih sada ima osam, oformljenih, i koje prema austrijskim normativima treba da se proatiru na svakih 500—600 km podignutih pojaseva, informacija daje detaljan prikaz i plan rada ove. Unutarnja raspodela jedne ogledne stanice je sledeća: a) otsek za plan i evidenciju pored planiranja i evidencije izvršenih radova, ima zadatak vođenja pregovora, savetovanja i zaključenja ugovora o korišćenju zemljišta sa posednicirna, b) tehnički otsek koji pored pripreme zemljišta, izvodi terenske radove na podizanju i zaštiti objekata, drenažu zemljišta i sl., c) istražvački otsek vrši osmatranje klimatskih promena, evidenciju žetvenih prinosa sa ustanovljenjem kvaliteta uroda, borbu protiv štetnika i sl., i d) otsek za rasadnik čija je isključiva dužnost staranje o proizvodnji reprodukcionog materijala, čija je sadašnja godišnja potreba oko 1,8 miliona komada, koje glavnih koje pridruženih vrsta. Terenski i rasadnički radovi se izvode mehanizovano i za tu svrhu je svaka sta nica opremljena potrebnom mehanizacijom. Prezentirajući ovu informaciju možemo je toplo preporučiti svim našim stručnjacima, koji se gornjom problematikom bave, jer će u njoj naći mnogo iscrpnih i dokumemtovanin detalja i podataka iz ove materije. J. M. 425 |