DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Dok županije Varaždin i Virovitica zadržavaju isti obim pošuml´javamja, dotle u Sremu posle kulminacije se vraća na raniji nivo. Evidentirano je da je u 1777. godini bilo posađeno vrba u županijama Križevci 18.468 kom Požega 32.970 „ Srem 10.470´ „ Varaždin 9.015 „ Zagreb 25.367 „ Uk upao: 96.290 kom Dakle, uglavnom se održao isti nivo, sa naročito naglašenim zamahom na području Zagrebačke županije. I u sledećoj godini kulturni radovi su evidentirani kod Županije Sremske 6.364 kom Požeške 33.000 „ Varaždinske 7.811 „ i grada Požega 2.000 „ U k u p n o : 49.175 kom Sem Županije Požega, gde je zadržan prošlogodišnji domet, na ostalom području opada zamah. Za vreme vladavine kraljevskog veća, koje je ukinuto 16. avgusta 1779, a prema napred izloženim podacima :na području Hrvatske i Slavonije sa Sremorn ukupno cSlcana 6lcučna lltecatuea Dr Karl Mazek-Fialla: «DESET GODINA POSTOJANJA SLUŽBE ZA ZAŠTITU ZEMLJIŠTA U DONJOJ AUSTRIJI« (»10 Jahre Bodenschutz in Niederösterreich«) Izdanje Österreichischer Agrarverlag, Wien. 115 st. sa 135 fotografija i crteža. Prednja publikacija, koja se bazira isključivo na diokumentovanirn podacima sopstvenih ili inostranih ispitivanja, obrađuje sledeća poglavlja: 1. Šta je to Služba za zaštitu zemljišta i da li je ona potrebna u Donjoj Austriji, je, u periodu 1772—78. godine, posađeno — 670.034 komada vrbe, što iznosi prosečno godišnje — 95720 komada. Po županijama je u tom periodu najviše posađeno u Virovitici — 165.172 kom, zatim u Požegi 141.991 kom, pa u Sremu — 139.680 kom. Nije nam poznat razmak sadnje, ali se u to vreme primenjivala vrlo gusta sadnja (1X1 do 2X1 m) pa ako usvojimo da je po ha upotrebljeno 5.000 kom sadnica, izlazi da je u toku 7 godina pošumljeno vrbom — 134 hektara ili prosečno godišnje 19 hektara. 3. Zaključak Za naše današnje pojmove napred izneti podaci su simbolični, ali je karakteristično da se i pre 200 godina tadašnji fond šuma želeo sanirati drvetom vrbe odnosno topole. To znači da su i naši preoi već u to doba znali za bujan porast ovih vrsta, i za mnogostruku primenu njihovog drveta u svakodnevnom životu. Dr ing. Jovan Mutibarić, Novi Sad, Institut za topolarstvo Literatura E. Laszowski: »Rad kraljevskog veća za Kraljevine Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju oko sacuvanja i gajenja šuma 1767. do 1779.«, Šumarski list, Zagreb, br. 8 1902. 2. Privredni značaj i rentabilnost predun zetih mera na zaštiti zemljišta, 3. Organizacija i tehnika izvođenja radova i 4. Obim preliminarnih radova sa zaključkom. U pokrajini Donja Austrija, koja se graniči sa Mađarskom i Čehoslovačkom, se smenjuju četiri klime: panonska, panonsko -mediteranska, baltijska i subalpijska, ali od svih njih najveći uticaj na useve ima panonska ili pontijska klima, koja je suva i pri tome ima veliki uticaj na zadržavanje vlage u zemljištu i na eroziju vetra. Preovladavajući vetrovi dolaze iz N i W kvadranta, ali takođe i iz SO pravca. Ovi 424 |