DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 92 <-- 92 --> PDF |
priloženim uputstvima sadržanim u »I etaipi «. Za spomenuti posao se zadužuje ing. T. Horvat, koji će prethodno dobiti odgovarajuće podatke od ing. V. Štetića. — Ing. D. Kiraslić je predložio da U. O. Saveza tokom jeseni uspostavi kontakt sa studentskom i srednjoškolskom omladinom, što je U. O. prihtavio. ad 3) Na prijedlog ing. V. Fašaića prihvaćeno je da se ing. T. Horvat imenuje 3z Ijidtacije na$e& Sumatdlva predsjedniikom komisije za kadrove s tim, da se dosadašnjem predsjedniku ing. I. Šavoru u ime U. O. Saveza zahvali na dosadašnjem radu uz napomenu da i dalje ostaje član spomenute komisije. — DIP-u Karlovac može se izdati tražena prostorija na određeno vrijeme. Ing. D. Kirasić će sa predstavniicima DIP-a, Karlovac biti u kontaktu. Tajnik: Predsjednik: Mr Ante Krstinić Inž. Vid Fašaić NA MARGINAMA NAŠE HISTORIJE UZGOJA MEKIH LIŠCARA Iako se uzgoju mekih lišćara (topola i vrba), radi deficitarnosti drveta prvenstveno četinara, u našoj zemlji u posljednje vreme poklanja velika pažnja, ovaj poduhvat mije baš tako mlad. kako bi se to moglo pomisliti. Pored prirodnog nastanka topolika i vrbika u polojima reka, i veštačkom uzgoju ovih vrsta našli preci su poklanjali dužnu pažnju. Istina, pisani dokumenti su retki i zato ćemo u ovom članku citirati jedan dokument s kraja XVIII veka, koji tretira prednju problematiku. Mada je šumski fond naše zemlje bio u to vreme daleko bogatiji nego što je danas, a i potrebe za drvetom su bile daleko skromnije, ipak se već i´ u to vreme osećala potreba za očuvanjem šuma odnosno njihovim proširenjem. 1. Zakonski propisi za očuvanje šuma u tadašnjoj Trojednoj kraljevini Iz goirnjih razloga 1767. godiine je carica Marija Terezija za tadašnju Trojednu kraljevinu osnovala kraljevsko veće (Consilium regnum in regnis Croatiae, Slavoniae et Dalmatiiae) i već 11. avgusta 1767. god. je izdala instrukciju, koja u tački 6. izričito veli »šume treba sačuvati (»svlvae omni probabili modo conserventur«) (Laszowski, 1902.). Sledeće godine na sedmici kraljevskog veća 22. marta 1768. godiine je pokrenuto pitanje očuvanja šuma. Kao razlozi propadanju šuma navedeni su: — izgradnja mnogih drvenih mostova, — običaj da seljaci grade ne samo kuće, nego i manje vredne zgrade od čvrstih greda, pa čak i za plotove upotrebljavaju hrastove kolce, — podgrađivanje cesta drvima, — trulež panjeva po šumama, — seča mladih stabala za gorivo, — zanemarivanje sađenja šuma, te — zlobno sečenje I već te iste godine 18. novembra 1768. godine kraljevsko veće je na osnovu mi^ šljenja Županija Zagrebačke, Križevacke i Varaždinske predložilo imperatoru sledeće mere za očuvanje šuma: 1. Suči je (odgovara otprilike teritoriji današnjeg sela) imaju postaviti šumske nadzornike (lugare) čija će dužnost biti pregled šume prijava štetočinilaca (prekršitelja) bilo da šume oštećuju šeeom, vatrom ili guljenjem kore. Prekršitelji su bili dužni štetu »nadoknaditi, pošto su bili telesno kažnjeni«; 2. kmetovi su morali čistiti šume od polomljenih i trulih stabala kako bi se podigao podmladak; 3. bez dozvole kmetovi nisu mogli šeći drvo, a za seču odabrano stablo se moglo poseći jedino zimi; 4. da se sade vrbe i drugo drveće; 5. protiv plemića koji su ušli u tuđe šume imao se povesti kod županije postupak; 422 |