DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 88 <-- 88 --> PDF |
kacija ili otvorenost 7,3 km´1000 ha ekonomskih šuma. odnosno 3,0 km/10000 ha na -ukupne površine šuma. U drugoj fazi od 1974. do 1985. godine predviđa se izgradnja daljnjih 600 km šumskih cesta i vlaka ili godišnje oko 50 km. Prema tome 1985. godine imali bismo otvcrenost 13,1 km´1000 ha ekonomskih šuma, odnosno 5,3 km 1000 ha ukupne šumske površine, a to znači da bi se približili evropskom prosjeku otvorenosti. Izgradnjom komunikacija u drugoj etapi znatno će se smanjiti troškovi poslovanja (naročito u eksploataciji, a također i na rekonstrukciji i obnovi šumskog fonda). 4. Naučno istraživački rad i racionalizacija proizvodnje Istražvomje je jedan od značajnh faktora u razvoju svake privrede. Budući se na krivim pretpostavkama ne može uspješno zaključivati, i dalje razvijati, potrebno je u naš rad unijeti maksimum objektivizacije. mjerenja i naučnih interpretacija svih pojava. U narednom periodu pred radnom organizacijom stoje zadaci na planu istraživačkog rada: — kompletno tipološko kartiranje cijelog područja šumskog gospodarstva u mjerilu 1:25.000 sa izradom: geološke, pedološke, klimatološke i fitocenološke karte; — kompletno utvrđivanje produktivnih sposobnosti naših šumsk´h zemljišta sa utvrđenjem najpovoljnijeg načina gospodarenja za svako stanište; — redoviti rad na inventarizaciji drvnog fonda (kontinuirana inventarizacija) na bazi statističkih metoda visoke preciznosti; — izrada ekonomske dokumentacije za sve zahvate u budućnosti bilo to na polju investicione izgradnje, nabave opreme i mehanizacije, racionalizacije tehnoloških postupaka itd.; — u periodu 1968/69. godine, treba izraditi dugoročnu projekciju razvoja šumske privrede na području L:ke do 1985, godine. Također treba izraditi plan za školovanje kadrova i podizanja na viši nivo kvaliifikacione strukture radnika do 1970. godine. U tu svrhu bit će potrebno osigurati sredstva za rad istraživačkog centra s tim da se utvrdi stopa izdvajanja iz dohotka kako bi taj rad bio osiguran na dulji rok i reguliran pravilnikom. Ekstenzivan razvoj našeg dosadanjeg privređivanja dostigao je svoju tolerantnu granicu i ako ne želimo, u novim uslovma, zaostajati moramo prići intenzifikaciji i racionalizaciji poslovanja, a to znači jačanju proizvodnih procesa, poboljšanju teh nologije i organizacije rada, da se sa manjim brojem zaposlenih i uz manja ulaganja u proizvodnom procesu dostignemo postavljene ciljeve. Da bi se svi ti procesi ubrzali nužno je, sagledati sve one faktore, u konkretnim izmjerenim veličinama i utvrđenim statističkim parametrima, kako bi se naša aktivnost pravilno usmjerila na ključne i, za p.oizvodnju odlučujuće zahvate. Bez dubljeg ulaženja u detaljne analize, možemo već sada konstatirati, da će se naši napori u tom pogledu morati usmjeravati na slijedeću problematiku: — utvrđivanje optimalnih proizvodnih kapaciteta, njihovo aktiviranje i potpuno korištenje naročito na području mehanizacije (koja se do sada nije povoljno i pravilno koristila); — korištenje i pravilno oblikovanje predmeta rađa (u našem slučaju optimalno prikrajanje drvnih sortimenata itd.) pri čemu treba naročitu pažnju posvetiti konkretnim zahtjevima tržišta. Osim toga, racionalizacijom proizvodnih procesa, koristiti sirovinu tako, da se sav šumski otpadak (škart) svede na minimum,; — pravilno korištenje radnog vremena i sinhronizacija svih faza rada u proizvodnom procesu, pri čemu naročitu pažnju posvetiti izučavanju normiranja, programiranja, lančanog sistema rada, u konkretnoj šumarskoj praksi, sa težnjom da se na minimum svede gubitak rada i radnog vremena ; — poboljšati korištenje pratećih usluga, uvođenjem mehanografije i korištenjem kibernetike (konpjuteri), naročito u službama računovodstva, analize i statistike. Sva ova i druga pitanja perspektivnog razvoja, treba konkretizirati, utvrđujući veličine i odnose, putem statistiičko-matematskih metoda, vodeći pri tome računa o tendencijama i ciljevima privredno-ekonomskog razvoja zemlje, te mikro-i makroproizvodnog razvoja. 5. Sistemska i druga pitanja u šumarstvu, čija rješenja treba očekivati u narednom periodu Izraženi su zahtjevi u smjernicama i na VI kongresu Sindikata Jugoslavije, da se privreda rastereti, veličine društvenih izdvajanja (doprinosa), tj. da se uspostave odnosi 70.W/o kakvi su bili 1966. godine, nakon Reforme. Time bi privreda dobila više sredstava za ulaganja u prostu i proširenu reprodukciju. Predviđa se smanjenje kamate na poslovni fond, a poslije 1970. godine, njeno potpuno ukidanje, što u našem slučaju, godišnje iznosi 42,0 mil. din. 418 |