DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 88     <-- 88 -->        PDF

kacija ili otvorenost 7,3 km´1000 ha ekonomskih
šuma. odnosno 3,0 km/10000 ha
na -ukupne površine šuma.


U drugoj fazi od 1974. do 1985. godine
predviđa se izgradnja daljnjih 600 km šumskih
cesta i vlaka ili godišnje oko 50 km.
Prema tome 1985. godine imali bismo otvcrenost
13,1 km´1000 ha ekonomskih šuma,
odnosno 5,3 km 1000 ha ukupne šumske
površine, a to znači da bi se približili
evropskom prosjeku otvorenosti. Izgradnjom
komunikacija u drugoj etapi znatno
će se smanjiti troškovi poslovanja (naročito
u eksploataciji, a također i na rekonstrukciji
i obnovi šumskog fonda).


4.
Naučno istraživački rad i
racionalizacija proizvodnje
Istražvomje je jedan od značajnh faktora
u razvoju svake privrede. Budući se na
krivim pretpostavkama ne može uspješno
zaključivati, i dalje razvijati, potrebno je
u naš rad unijeti maksimum objektivizacije.
mjerenja i naučnih interpretacija svih
pojava. U narednom periodu pred radnom
organizacijom stoje zadaci na planu istraživačkog
rada:


— kompletno tipološko kartiranje cijelog
područja šumskog gospodarstva u mjerilu
1:25.000 sa izradom: geološke, pedološke,
klimatološke i fitocenološke karte;
— kompletno utvrđivanje produktivnih
sposobnosti naših šumsk´h zemljišta sa utvrđenjem
najpovoljnijeg načina gospodarenja
za svako stanište;
— redoviti rad na inventarizaciji drvnog
fonda (kontinuirana inventarizacija) na bazi
statističkih metoda visoke preciznosti;
— izrada ekonomske dokumentacije za
sve zahvate u budućnosti bilo to na polju
investicione izgradnje, nabave opreme i
mehanizacije, racionalizacije tehnoloških
postupaka itd.;
— u periodu 1968/69. godine, treba izraditi
dugoročnu projekciju razvoja šumske
privrede na području L:ke do 1985,
godine. Također treba izraditi plan za školovanje
kadrova i podizanja na viši nivo
kvaliifikacione strukture radnika do 1970.
godine.
U tu svrhu bit će potrebno osigurati
sredstva za rad istraživačkog centra s tim
da se utvrdi stopa izdvajanja iz dohotka
kako bi taj rad bio osiguran na dulji rok
i reguliran pravilnikom.


Ekstenzivan razvoj našeg dosadanjeg privređivanja
dostigao je svoju tolerantnu
granicu i ako ne želimo, u novim uslovma,
zaostajati moramo prići intenzifikaciji i
racionalizaciji poslovanja, a to znači jačanju
proizvodnih procesa, poboljšanju teh


nologije i organizacije rada, da se sa manjim
brojem zaposlenih i uz manja ulaganja
u proizvodnom procesu dostignemo
postavljene ciljeve.


Da bi se svi ti procesi ubrzali nužno je,
sagledati sve one faktore, u konkretnim
izmjerenim veličinama i utvrđenim statističkim
parametrima, kako bi se naša aktivnost
pravilno usmjerila na ključne i,
za p.oizvodnju odlučujuće zahvate.


Bez dubljeg ulaženja u detaljne analize,
možemo već sada konstatirati, da će se
naši napori u tom pogledu morati usmjeravati
na slijedeću problematiku:


— utvrđivanje optimalnih proizvodnih
kapaciteta, njihovo aktiviranje i potpuno
korištenje naročito na području mehanizacije
(koja se do sada nije povoljno i
pravilno koristila);


— korištenje i pravilno oblikovanje predmeta
rađa (u našem slučaju optimalno prikrajanje
drvnih sortimenata itd.) pri čemu
treba naročitu pažnju posvetiti konkretnim
zahtjevima tržišta. Osim toga, racionalizacijom
proizvodnih procesa, koristiti sirovinu
tako, da se sav šumski otpadak (škart)
svede na minimum,;
— pravilno korištenje radnog vremena i
sinhronizacija svih faza rada u proizvodnom
procesu, pri čemu naročitu pažnju
posvetiti izučavanju normiranja, programiranja,
lančanog sistema rada, u konkretnoj
šumarskoj praksi, sa težnjom da se na
minimum svede gubitak rada i radnog vremena
;
— poboljšati korištenje pratećih usluga,
uvođenjem mehanografije i korištenjem kibernetike
(konpjuteri), naročito u službama
računovodstva, analize i statistike.
Sva ova i druga pitanja perspektivnog
razvoja, treba konkretizirati, utvrđujući veličine
i odnose, putem statistiičko-matematskih
metoda, vodeći pri tome računa o tendencijama
i ciljevima privredno-ekonomskog
razvoja zemlje, te mikro-i makroproizvodnog
razvoja.


5.
Sistemska i druga pitanja u šumarstvu,
čija rješenja treba očekivati u narednom
periodu
Izraženi su zahtjevi u smjernicama i na
VI kongresu Sindikata Jugoslavije, da se
privreda rastereti, veličine društvenih izdvajanja
(doprinosa), tj. da se uspostave
odnosi 70.W/o kakvi su bili 1966. godine,
nakon Reforme. Time bi privreda dobila
više sredstava za ulaganja u prostu i proširenu
reprodukciju. Predviđa se smanjenje
kamate na poslovni fond, a poslije 1970.
godine, njeno potpuno ukidanje, što u našem
slučaju, godišnje iznosi 42,0 mil. din.


418