DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Analizom stanja šumskog fonda utvrdili
smo slijedeće:


— veliki udio degradiranih visokih šuma
21.552 ha ili 8,188/o;
— veliki udio šuma pan jača. 110.190 ha
ili 41,82 «V»;
— veliki udio neobraslog šumskog tla
30.931 ha ili 11,72 B/o;
— relativno malen udio četinara u ukupnom
drvnom fondu, 5,686.620 m3 ili 26,2n/o;
— slab kvalitet u strukturi drvne mase
očuvanih šuma, jer struktura u godišnjem
etatu pokazuje da bukova oblovina učestvuje
u bruto masi sa 26,71%. a jelova
oblovima sa 52,5 ´°/o.
Šumsko gospodarstvo učestvuje u površini
šuma čitavog Jugobazena sa 61,2°/»,
a u drvnoj masi sa 33,5 "Vo. Odnos; lišćara
spram četinara u Jugobazenu je 53:47, a
kod nas taj odnos je 74:26. Sa godišnjim
tečajnim prirastom učestvujemo sa 36,5*/o.
a sa etatom učestvujemo sa 34°/o.


Svi ovi podaci ukazuju na našu trenutno
nepovoljnu situaciju prema prosjeku
jugobazena, a istovremeno ukazuju i na
ciljeve, koje moramo dostići, ako želimo
postići rezultate koji odgovaraju današnjem
prosjeku Jugobazena. U vezi sa time
u narednih deset godina, na rekonstrukciji
i obnovi šumskog fonda, kao i na osvajanju
novih površina, treba poduzeti
slijedeće:


— popraviti stanje u degra diranim šumama,
njihovim poboljšanjem na površini
od cea 9.000 ha;
— izvršiti konverzije, očetinjavanjem i
oslobađanjem četinara, na mezofilnim panjačama
na površini od cea 26.000 ha;
— unošenje sadnica u visoke šume i osvajanje
novih površina na površini od cea
5.000 ha;
— povećati drvni fond četinara na cea
7,000.000 m3;
— smanjiti drvni fond lišćara na
14,000.000 m3 ili ga barem kroz cijelo vrijeme
trajanja razvojnog perioda održati na
istom, današnjem nivou.
Ovi ciljevi mogu se postići, ako se poduzmu
takve mjere koje će garantirati izvršenje
trenda razvoja prema predviđenom
planu. Osim toga, odnosi između sredstava
dobivenih iskorištavanjem šuma i
sredstava potrebnih za prirodnu regeneraciju
šuma. prostu i proširenu reprodukciju,
moraju se izbalansirati, tako da osiguraju
financiranje svih mjera za dostignuće postavljenih
ciljeva, jer ma kakva bila veličina
optimalno utvrđenog etata ona mora
biti uvijek u korelaciji sa odgovarajućim
obimom potrebnih šumsko-kulturnih zahvata
— i sa ekonomskom snagom radne


organizacije. S druge strane to znači da
volumiinozmii obim sječa (najveći mogući
etat) pokriven adekvatnim obimom šumsko
-kulturnih radova povlači automatski za
sobom i jačanje ekonomskog potencijala
radne organizacije i njenu ekspanzionu
moć.


Izvršenje ovih zadataka vezano je i za
osiguranje kvalitetnog sadnog materijala.
Sadašnja rasadsnička proizvodnja, po svom
kapacitetu i primjeni modernih metoda u
proizvodnji, omogućava realizaciju uzgojnih
zahvata u narednom periodu.


2. Lovna privreda
Za intenzivniji razvoj lovne privrede na
području radne organizacije, potrebno je
u narednom periodu poduzeti slijedeće
mjere:


— djelatnost na području lovstva treba
objediniti u jednu cjelinu, koja bi obuhvatila
sva lovišta radne organizacije;
— izabrat: objekte, koji obzirom na ekološke
i geografske uvjete omogućuju optimalnu
proizvodnju divljači i razvoj lovnog
turizma;
— izgraditi potrebne lovnotehničke objekte
na svim odabranim objektima;
— povećati proizvodnju na 20.000 kom
fazana i poljskih jarebica, kao i površinu
lovišta na 15—16.000 ha na području novoosvojenih
površina plantaža i intenzivnih
kultura. Povećanjem proizvodnje pernate
divljači povećao bi se priliv deviznih sredstava
u narednom periodu na 50—60 mil.
deviznih dinara godišnje;
— organizirati lovočuvarsiku službu, preko
postojeće službe na čuvanju šuma.


U cilju sprovođenja ovih mjera, treba
izraditi program razvoja lovne privrede ma
području radne organizacije do kraja 1968.
godine.


Izvršenjem postavljenih zadataka stvorile
bi se ekonomske mogućnosti, da lovna
privreda posluje rentabilno i da zauzme
odgovarajuće mjesto u sklopu šumske privrede
na području Like.


3. Otvaranje šuma
Za prvu fazu otvorenosti (komunikacije
za kamionski prijevoz) potrebno je, pored
izgradnje koja je u toku (43 km) 1 narednih
pet godina (do 1973. god.) izgraditi još
160 km šumskih komunikacija ili godišnje
32 km, uz ulaganja cea 500 rail, din godišnje.
Predviđeni tempo izgradnje je neophodan,
jer se mora osigurati normalan
proizvodni proces i omogućiti optimalnije
korištenje prirasta drvne mase. Time bi
1973. godine imali 780 km šum. komuni