DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 85 <-- 85 --> PDF |
je do promjena u organizaciji radnih jedinica. Šumarija Karlobag spojena je sa šumarijom Gospić. Formirane su nove radne jedinice: Pogon za građevinarstvo, Pogon za plantažiranje, radna jedinica za mehanizaciju i održavanje i radna jedinica Centar za lovnu privredu. Kvalitetne promjene izvršene su i u organizaciji radne jedinice Zajedničkih službi, kao i na financijsko- knjigovodstvenim poslovima u radnim jedinicama i radnoj organizaciji. Organizirana je proizvodna kontrola u radnim jednicama, a financijska na nivou poduzeća. Radne jedinice (šumarije) formirane su na teritorijalnom, a ostale na funkcionalnom principu. Danas imamo ukupno 15 radnih jedinica. Odnosi unutar radne organizacije regulirani su Statutom i drugim normativnim aktima, te godišnjim planovima i Pravilnicima o raspodjeli dohotka i osobnih dohodaka radnika. U mehanizmu neposrednog i posrednog samoupravljanja, radna organizacija bilježi uspon, naročito u periodu poslije 1964. godine. Od 1964. godine najviši neposredni organ upravljanja je Zbor radnika radne zajednice, a također funkcioniraju na nivou poduzeća Radnički savjet i Upravni odbor, sa odgovarajućim komisijama, a u radnim jedinicama savjeti radnih jedinica. Ocjenjujući po pripremama sjednica, sadržaju rasprava i kvaliteti prihvaćenih zaključaka i odluka, dolazi se do zaključka da imamo razvijen sistem samoupravljanja na nivou radne organizacije. Praksa je pokazala da tamo gdje se ne vrše kvalitetne pripreme i gdje je manjak aktivnost društveno-političkih organizacija i rukovodećih kadrova, nemamo razvijeno samoupravljanje. Primjeri pokazuju da smo putem dobro pripremljenih zborova radnika imali veliki interes za raspravu o bitnim pitanjima, gjdje su zauzimani stavovi za daljnje unapređenje poslovanja radne jedinice i radne organizacije. Činjenica je da se nalazimo na takvom stupnju razvoja, gdje trebaju demokratski i samoupravni odnosi doći što neposrednije do izražaja u proizvodnoj i poslovnoj politici radne organizacije. Školovanju kadrova i podizanju kvalifikaciome strukture radnika, radna organizacija dala je vrlo značajno mjesto u proteklom periodu. Ovu konstataciju potvrđuju slijedeći podaci: od ukupno zaposlenih 1160 radnika 1961. godine na visoku i srednju stručnu spremu dolazi 28´Vo, a u 1968. godini od 1276 zaposlenih radnika dolazi 39»/». U proteklom periodu (1961—1967) poduzeće je stipendiralo na visokim, višim i srednjim školama 110 polaznika. Od toga broja stipendirano je 30 studenata na šumarskim fakultetima, 23 na srednjim šumarskim školama, 10 na ekonomskom fakultetu, visokoj privrednoj, višoj komercijalnoj i srednjoj ekonomskoj školi, 5 na pravnom fakultetu, višoj upravnoj i kadrovskoj školi, 7 na višoj i srednjoj građevinskoj školi i 2 polaznika ,na srednjoj mašinskoj školi. Od ukupnog broja stipendista 20 radnika je na doškolovanju i četvorici šumarskih inženjera odobren je postdiplomski studij. Kroz kurseve i seminare, organizirane unutar radne organizacije prošlo je ukupno 318 radnika, od kojih je 130 dobilo spremu KV, a 60 PKV radnika. Ostali radnici osposobljeni su za vođenje poslova na određenim radnim mjestima. Za osposobljavanje radnika uvedena je stalna praksa, održavanja kurseva i seminara u roku zimskih mjeseci kada je smanjena proizvodnja. Uveden je pripravnički staž u radnoj organizaciji. Sada je zaposleno 18 pripravnika (šumarski inženjeri zatim šumarski i ekonomski tehničari). 6. Poduzeće u Reformi Donošenjem odluke o privrednoj i društvenoj Reformi 1966. godine, šumska privreda našla se je u povoljnijim uvjetima privređivanja u odnosu na raniji period. Izvršene su izmjene u primarnoj raspodjeli (povećanje cijena drvnim sortimentima) i izmjene u sekundarnoj raspodjeli (raspodjela između privrede i društva). Ove promjene imale su za cilj, izjednačavanje uvjeta privređivanja sirovinske i prerađivačke industrije. Postavke Reforme i aktivnost u proteklom periodu imperativno su zahtijevali, dogradnju privrednog sistema, postepenu liberalizaciju tržišta i cijena, povećanje proizvodnje, dohotka i proizvodnosti rada, te brži razvoj demokratskih i samoupravnih odnosa na svim nivoima. Rukovodeći se tim principima, radna organizacija, već na početku (VII mj. 1965. godine), donijela je program mjera na planu aktiviranja unutarnjih rezervi i potpunijeg sprovođenja proizvodne i poslovne politike. O postignutim efektima u tom periodu u odnosu na 1964. godinu pokazuje slijedeća tabela: 415 |