DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 82     <-- 82 -->        PDF

nuto 1.174 ha, brzorastućih kultura četinjara.
Ovo je jedan cd većih objekata ove
vr--te u zemlji.


Uložena sredstva za uzgojne radove, brzorastuće
kulture četinjara i dr. iznose 1.504
m´-l/din, od čega dolazi na Investicije 747
mil´din, (uzgoj i brzerastuće kulture) a 757
mil/dim za pokriće troškova uređivanja i
održavanja šuma (čuvari, zaštita i služba
uređivanja).


Za podizanje brzorastućih kultura četinara,
korišten je kredit Jugoslavenske poljoprivredne
ban´^e u iznosu od 280,8 mil.
din, odobren pod povoljnim uvjetima w,
rok otplate nakon 15 godina, kamatu 3"/o
i vlastito učešće radne organizacije sa
30.Vo,


U protekle tri godine, značajno mjesto
zauzima unapređenie i proširenje rasadničke
.proizvodnje. U rasadnicima se nalazi


8.2 mil kom sadnica četinara što podmiruje
i više od naših sađamjih potreba. Podignuta
je i sjemenska plantaža na površini
od tri ha crnog i bijelog bora. prva
ove vrste u zemlji.
Prilikom osnivanja Šumskog gospodarstva,
velike površine šuma nisu b:le uređene,
iu smislu pozitivnih propisa o sastavlian´u
šumsko privrednih osnova. Preko


70.000 ha imalo je primitivne i aproksimativne
uređajne elaborate, poznate pod
imenom »dugoročne "snove«, koje radi s"0j´ih
osnovnih manjkavosti, nisu mogle služiti
kao podloga (šumsko privredne osnove)
naprednom gospodarenju.
Prema tome. bilo je potrebno, da se hitno
priđe c-i´iivaniu vlastite službe za uređivanje
šuma. Za sve gospodarske jedinice
sač´njene su šumsko privredne osnove,
a sada se radi na redovnoj lO-godišnjoj
reviziji svih onih osnova, kojima ističe rok
važenja. Godišnje je tim radovima obuhvaćeno
18.0-00—25.000 ha. Od 1961—1967. godine
izvršeno je raznih uređajnih elaborata
za površinu od cea 176.000 ha, ođ
čega novih osnova za 59.069 ha.


Intenzivnija djelatnost na području lovne
privrede započeta je u 1964. godini, formiranjem
radne jedinice »Centra za lovnu
privredu«, čija je osnovna djelatnost područje
lovstva i lovnog turizm-v Podignuta
je fazanerija, kapaciteta 15.000 kom fazana
i poljskih jarebica. Ovaj objekat opremljen
je savremenom tehničkom opremom.
U podizanje fazanerije uloženo je
65,0 mil. din od čega 20.0 mil. dim za opremu,
a 45 0 mil din za građevinske radove
i dovod električne energije. U izgradnji
objekta, korišten je kredit od 25
n ´! d;n kod Jugoslavenske poljoprivredne
banke.


Prva znatnija devizna sredstva iz lovnog
turizma ostvarena su u prošloj godini u
iznosu od 16 mil deviznih dinara. U 1968.
godini očekuje se da će se iz lovnog turizma
ostvariti oko 25 mil deviznih dinara.


Na području ostalih šumarija intenzivnije
se radi na lovnoj privredi u šumariji


T. Korenica u lovištima »Laudonov Gaj«
i >Lička Plješivica«, gdje postoje dobri
uvjeti za razvoj lovne privrede.
Lovište »Laudonov Gaj« ima fazaneriju
koin rad: već više godina s kapacitetom
od 2—3.000 kom fazanske divljači. Postoji
prijedlog da se proizvodnja divljači za ovo
lovište vrši u fazaneriji u Gospiću što bi
znatno smanjilo troškove proizvodnje. Lovište
»Lička Plješivica« bogato je kvalitetnom
srnećorn divljači, čije je brojčano
stanje znatno poraslo, tako da ovo lovište
ima dobre uvjete za plansko iskorištavanje.


Na području ostalin šumarija za sada se
intenzivnije ne radi, iako postoje objektivne
mogućnosti za intenzivniji rad.


c) Naučnoistraživački rad


Naučnoistraživačkim rađorn i njegovom
primjenom šumarstvo Like počima se baviti,
tek osnivanjem Šumskog gospodarstva.
Na principima suvremenih dostignuća
nauke u šumarstvu, putem instituta i zavoda
izrađene su slijedeće studije:


— perspektivne mogućnosti proizvodnje
industrijskog drveta na području Like;
— istraživanje proizvodnosti i načina
gospodarenja za šume Plješivice;
— istraživanje i kartiranje tipova šuma
i šumskih staništa za šumarije: Vrhovine,
Perušić i Otočac;
— studija o bonitetnim razredima i ekenomskom
kapacitetu lovišta, sjevernog i
južnog Velebita i M. Kapele; i
— elaborat za podizanje 2.000 ha brzorastućih
kultura četinjara;
Za naučni rad utrošeno je cea 50,0 mu
dinara.


U radnoj organizaciji, organiziran je
Centar za uređivanje, projektiranje i unapređenje
proizvodnje, koji ima zadatak
da se svestranije i studioznije bavi, proučavanjem
prakse i primjenom naučnih dostignuća.


Na stručnim ekskurzijama u cilju proširenja
znanja i izmjene iskustava, boravilo
je 28 radnika u inostranstvu (stručni
kadrovi).