DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 82 <-- 82 --> PDF |
nuto 1.174 ha, brzorastućih kultura četinjara. Ovo je jedan cd većih objekata ove vr--te u zemlji. Uložena sredstva za uzgojne radove, brzorastuće kulture četinjara i dr. iznose 1.504 m´-l/din, od čega dolazi na Investicije 747 mil´din, (uzgoj i brzerastuće kulture) a 757 mil/dim za pokriće troškova uređivanja i održavanja šuma (čuvari, zaštita i služba uređivanja). Za podizanje brzorastućih kultura četinara, korišten je kredit Jugoslavenske poljoprivredne ban´^e u iznosu od 280,8 mil. din, odobren pod povoljnim uvjetima w, rok otplate nakon 15 godina, kamatu 3"/o i vlastito učešće radne organizacije sa 30.Vo, U protekle tri godine, značajno mjesto zauzima unapređenie i proširenje rasadničke .proizvodnje. U rasadnicima se nalazi 8.2 mil kom sadnica četinara što podmiruje i više od naših sađamjih potreba. Podignuta je i sjemenska plantaža na površini od tri ha crnog i bijelog bora. prva ove vrste u zemlji. Prilikom osnivanja Šumskog gospodarstva, velike površine šuma nisu b:le uređene, iu smislu pozitivnih propisa o sastavlian´u šumsko privrednih osnova. Preko 70.000 ha imalo je primitivne i aproksimativne uređajne elaborate, poznate pod imenom »dugoročne "snove«, koje radi s"0j´ih osnovnih manjkavosti, nisu mogle služiti kao podloga (šumsko privredne osnove) naprednom gospodarenju. Prema tome. bilo je potrebno, da se hitno priđe c-i´iivaniu vlastite službe za uređivanje šuma. Za sve gospodarske jedinice sač´njene su šumsko privredne osnove, a sada se radi na redovnoj lO-godišnjoj reviziji svih onih osnova, kojima ističe rok važenja. Godišnje je tim radovima obuhvaćeno 18.0-00—25.000 ha. Od 1961—1967. godine izvršeno je raznih uređajnih elaborata za površinu od cea 176.000 ha, ođ čega novih osnova za 59.069 ha. Intenzivnija djelatnost na području lovne privrede započeta je u 1964. godini, formiranjem radne jedinice »Centra za lovnu privredu«, čija je osnovna djelatnost područje lovstva i lovnog turizm-v Podignuta je fazanerija, kapaciteta 15.000 kom fazana i poljskih jarebica. Ovaj objekat opremljen je savremenom tehničkom opremom. U podizanje fazanerije uloženo je 65,0 mil. din od čega 20.0 mil. dim za opremu, a 45 0 mil din za građevinske radove i dovod električne energije. U izgradnji objekta, korišten je kredit od 25 n ´! d;n kod Jugoslavenske poljoprivredne banke. Prva znatnija devizna sredstva iz lovnog turizma ostvarena su u prošloj godini u iznosu od 16 mil deviznih dinara. U 1968. godini očekuje se da će se iz lovnog turizma ostvariti oko 25 mil deviznih dinara. Na području ostalih šumarija intenzivnije se radi na lovnoj privredi u šumariji T. Korenica u lovištima »Laudonov Gaj« i >Lička Plješivica«, gdje postoje dobri uvjeti za razvoj lovne privrede. Lovište »Laudonov Gaj« ima fazaneriju koin rad: već više godina s kapacitetom od 2—3.000 kom fazanske divljači. Postoji prijedlog da se proizvodnja divljači za ovo lovište vrši u fazaneriji u Gospiću što bi znatno smanjilo troškove proizvodnje. Lovište »Lička Plješivica« bogato je kvalitetnom srnećorn divljači, čije je brojčano stanje znatno poraslo, tako da ovo lovište ima dobre uvjete za plansko iskorištavanje. Na području ostalin šumarija za sada se intenzivnije ne radi, iako postoje objektivne mogućnosti za intenzivniji rad. c) Naučnoistraživački rad Naučnoistraživačkim rađorn i njegovom primjenom šumarstvo Like počima se baviti, tek osnivanjem Šumskog gospodarstva. Na principima suvremenih dostignuća nauke u šumarstvu, putem instituta i zavoda izrađene su slijedeće studije: — perspektivne mogućnosti proizvodnje industrijskog drveta na području Like; — istraživanje proizvodnosti i načina gospodarenja za šume Plješivice; — istraživanje i kartiranje tipova šuma i šumskih staništa za šumarije: Vrhovine, Perušić i Otočac; — studija o bonitetnim razredima i ekenomskom kapacitetu lovišta, sjevernog i južnog Velebita i M. Kapele; i — elaborat za podizanje 2.000 ha brzorastućih kultura četinjara; Za naučni rad utrošeno je cea 50,0 mu dinara. U radnoj organizaciji, organiziran je Centar za uređivanje, projektiranje i unapređenje proizvodnje, koji ima zadatak da se svestranije i studioznije bavi, proučavanjem prakse i primjenom naučnih dostignuća. Na stručnim ekskurzijama u cilju proširenja znanja i izmjene iskustava, boravilo je 28 radnika u inostranstvu (stručni kadrovi). |