DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 81     <-- 81 -->        PDF

će znatno povoljnije uvjete za izvoz robe
na vanjsko tržište.


Izvozom se najefikasnije realiziraju dinarska
i devizna sredstva, što utječe na
povećanu likvidnost radne organizacije i
čini je sposobnijom za uvoz opreme i repromaterijala.


Treba ukazati u sadanjem trenutku i na
težinu problema za plasman bukovih sortimenata.
Tvornica šper-ploča prestala je
radom početkom 1968. godine. Poduzeća
drvne industrije na području Like ´maju
visoke obaveze prema fondovima društveno
-političkih zajednica i prema Šumskom
gospodarstvu, radi čega smo u VI mj. obustavili
isporuku sirovine poduzećima drvne
industrije. Sada se ponovo isporučuje
sirovina DliP-a. Također u SRH imamo
nerazvijenu kemijsku preradu na bazi bukovine,
a zatim kolebanja i oscilacije u
izvozu robe na vanjsko tržište.


Sve to nameće da se radna organizacija
elastičnije ponaša u tehnologiji rađa i u
proizvodnoj politici i drugo da intenzivno
prati tuzemno i vanjsko tržište u cilju osiguranja
plasmana proizvedene robe.


Prema tome u uslovima društvene i privredne
reforme, sve slobodnijeg djelovanja
ekonomskih zakona ponude i potražnje,
treba u punoj mjeri .respektirati zahtjeve
tržišta. To je moguće postići sinhromizacijom
proizvodnje, stručnim ajnlegovan´em
i kvalitetnijom obradom drvnih sortimenata,
kao i poštivanjem rokova koji se sa
kupcima utvrđuju.


U vezi sa time, pred neposrednim proizvođačima,
stručnim i rukovodećim kadrovima,
stoji neposredan i odgovoran zadatak,
na sprovođenju ovih zadataka, a pred
komercijalnom službom da sistematski izučava
i prati tržište za osiguranje plasmana
proizvedene robe.


3.
Investicije
a) Tehničke investicije


Jedan od značajnih zadataka na području
usmjeravanja proste i proširene reprodukcije,
bio je izgradnja šumskih komunikacija.
U izdvajanju većih sredstava
u amortizaciju na vrijednost šuma i u fondove,
radni kolektiv, u izvjesnim periodima
svjesno je vršio samoodricanje.


Svjesni veličine zadataka na izgradnji
komunikacija i drugih građevinskih objekata,
već na početku osnovan je pogon
građevinarstva sa ciljem da u vlastitoj režiji
izvodimo radove, brže i jeftinije. Također
je organizirana i grupa za izradu
projekata za šumske komunikacije.


U proteklom periodu izgrađeno je 146
km šumskih komunikacija ili prosječno 21
km godišnje. Utrošena sredstva iznose 2,2
milijardi din. ili prosječno po 1 km 15 0
mil/din. U 1968. godini prema planu, treba
izgraditi cea 43,0 km šumskih komunikacija
uz ulaganja od 441,0 mil/din.


Otvorenost na 1000 ha ekonomskih šuma
dolazi 5,8 km, a na sveukupne šumske površine
na 1000 ha dolazi 2,2 km šumskih
cesta. Otvorenost šuma 1967. godine veća
je za 30l0/o u odnosu na 1981. godinu. Otvorenost
je tretirana sa stanovišta izgrađenih
šumskih komunikacija i nisu uzete
u obzir sacbraćajnice javnog karaktera
(ceste i žepezničke pruge).


Mehaniziranju proizvodnje u svim djelatnostima
posvećena je značajna pažnja
u razvojnom periodu radne organizacije.
Za nabavu opreme (motorne pile, dizalice,
traktori, motorna i druga vozila, stočna
sprega i dr.), uloženo je 732,0 mil/din. Dostignuti
stepen u mehaniziranju proizvodnje
izgleda ovako:


— u prvoj fazi, sječa i izrada lOO´Vo

u drugoj fazi, privlačenje 60 %>

u uzogjnim radovima i
rasadničkoj proizvodnji 50"/»i

u građevinarstvu, radovi su
m&hanizirani 80n/o.
Također je oformljena i radna jedinica
za popravljanje i održavanje mehaničkih
sredstava.


Analizirajući raspoložive kapacitete mehaničke
opreme u odnosu na proizvodne
zadatke, dolazi se do zaključka da je osiguran
veći stepen mahaniziranja proizvodnje
u odnosu na iznesene podatke, posmatramo
sa stanovišta većeg i racionalnijeg
korištenja raspoloživih kapaciteta i
boljeg održavanja mehaničkih sredstava.


U cilju efikasnijeg korišćenja tehničkih
sredstava nužno je osposobljavati rukovodioce
mašina i strojeva i utvrditi stimulativne
kriterije za nagrađivanje radnika
prema radu. Za puni je korišćeinje kapaciteta
mehaničkih sredstava, treba permanentno
pratiti i analizirati efekte koji se
njihovom primjenom ostvaruju.


b)
Biološke investicije


Zadaci na rekonstrukciji i obnovi šumskog
fonda, obzirom na njegovu strukturu
i potencijalne mogućnosti za osvajanje no1vih
površina, premašuju materijalne mogućnosti
radne organizacije. U izvještajnom
periodu, izvršeni su uzgojni radovi na
površini od 20.229 ha. Od toga otpada: na
pošumljavanje 9:o/o, njegu sastojina 47 *Vo
i na melioraciju 44l0A>. Također je podig


411