DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 80     <-- 80 -->        PDF

djeli, samoupravljanju i drugim aktivnoBilans
drvnog fonda, kao jedan od glavstima
radne organizacije. Posebno je zanih
indikatora gospodarenja sa šumskim
bilježena značajna aktivnost na razvijanju fondom, pokazuje slijedeća kretanja sječe
odnosa sa poslovnim partnerima, naročito i prirasta (1961—1967).


Stanje 1. IVrsta drva 1961. god.


3


u m


četinari 5.413.388(jela) ili 26,4»/»
lišćari 15,107.411(bukva) ili 73,Ö%>


Svega : 20,520.799


Posjećeno od


1.
161—31.12.
1967. u m3
590.858
ili 24,6»/o
1,815.623
ili 75,4»/»
2.406.481
Stanje 1 I Sveukup.
1968. god. prirast fonda


3
3


u m u m


5.686.620 864.000
ili 26,2% ili 23,4»/o
16.136.784 2.844.996
ili 73,8B/o ili 76,6ls/o
21.823.404 3.709.086
sa poduzećima Dl-e, zatim sa društvenopolitičkim
organizacijama i općinskim
skupštinama na području Like, iznoseći
pred njih stavove, programe i akcije koje
je radna organizacija zauzimala i sprovodila
u proteklom periodu.


* *


I POSLOVANJE
RADNE ORGANIZACIJE (1961—1968)


1.
Iskorištavanje šuma
Najveća koneetracija snaga i sredstava,
bila je usmjerena na izvršavanju palnova
u iskorištavanju šuma. U periodu (1961.
do 1967), posječeno je 2-406.481 m3 dubeće
drvne mase od toga: četinara 24,8´%> i li-
šćara 75,2B/o.


1961. god´ine sveukupni etat iznosio je


341.000 m3, a 1967. porastao je na 418.000
m" ili za 23lo/o. Značajan porast bilježi se
u proizvodnji i isporuci oblovine u izvještajnom
periodu.
godina bukva jela ukupno


1961. proiz. i
isporuka 40.760 m3 38.376 m3 79.136 m3
1967. „ 84.2:25 m3 50.643 m3 134.898 m3


ili za 70,5 ´%> više, u odnosu na 1961. godinu.


Visoka stopa rasta postignuta je na osnovu
planskih postavki, boljeg korištenja
drvne mase, mehaniziranoisti 100´V» prve
faze (sječa i izrada), povoljnijim uslovima
rada i većim zahtjevima dirvne industrije
za prijem pilanske oblovine. U tom periodu,
(1961—1967), isporučeno je drvnoj industriji,
na preradu oblovine u količini od


740.000 m3, od čega jelove oblovine 308.000
i bukove oblovine 432.000 m3.
Iz ovog pregleda slijedi zaključak da smo
u periodu 1961—1967, proizveli stojeće drvne
mase 3,709.086 m3 od čega smo realizirali
2.406.481 m3 ili drugim riječima iskoristili
smo cea 65*/o prirasta.


2.
Tržište i izvoz
Na području tržišta, imali smo dva različita
perioda. Prvi period do Reforme
karakteriziraju, određene — neekonomske
cijene proizvodima šumarstva, te regresi i
premije za izvoz robe na vanjsko tržište.
Drugi period, period Reforme, karakteriziraju,
izmjene u primarnoj raspodjeli (povećanje
cijena drvnih sortiimenata), ukidanje
regresa i premija za izvoz robe, kao
i veća mogućnost realizacije robe na šire
područje izvan lokalnog tržišta.


Radna organizacija, stalno je težila ka
tome. da sinhronizira sve faze (proizvodnju,
privlačenje sortiimenata, realizaciju i
zalihe). Najveći uspjeh u sinhronizaciji i
skraćivanju rokova u proizovdnji, postignut
je u prvom polugodištu ove godine.


Izvoz robe je značajan sa stanovišta
radne organizacije, a također i sa stanovišta
društvene zajednice. U proteklom
periodu realizirali smo robe na vanjsko
tržište:



bukove celuloze 214.683 prm

bukovog ogrjeva 138.495 „

bukovo rudno drvo 658 m5 i
— bukovih trupaca 2.079 m3
ili u vrijednosti 2.634.0 milijuna dinara.
Od toga izvezeno ije na konvertibilno područje
6O!0/o vrijednosti rotoe.
Izvoz za radnu organizaciju i dalje ostaje
interesantan. Time se otvaraju veće mogućnosti
za plasman drvnih sortimenata.
Modernizacija saobraćajnica na području
Lkie i izgradnja utovarmih rampi u Karlobagu,
Loskunu i drugim mjestima, stvorit


410