DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 80 <-- 80 --> PDF |
djeli, samoupravljanju i drugim aktivnoBilans drvnog fonda, kao jedan od glavstima radne organizacije. Posebno je zanih indikatora gospodarenja sa šumskim bilježena značajna aktivnost na razvijanju fondom, pokazuje slijedeća kretanja sječe odnosa sa poslovnim partnerima, naročito i prirasta (1961—1967). Stanje 1. IVrsta drva 1961. god. 3 u m četinari 5.413.388(jela) ili 26,4»/» lišćari 15,107.411(bukva) ili 73,Ö%> Svega : 20,520.799 Posjećeno od 1. 161—31.12. 1967. u m3 590.858 ili 24,6»/o 1,815.623 ili 75,4»/» 2.406.481 Stanje 1 I Sveukup. 1968. god. prirast fonda 3 3 u m u m 5.686.620 864.000 ili 26,2% ili 23,4»/o 16.136.784 2.844.996 ili 73,8B/o ili 76,6ls/o 21.823.404 3.709.086 sa poduzećima Dl-e, zatim sa društvenopolitičkim organizacijama i općinskim skupštinama na području Like, iznoseći pred njih stavove, programe i akcije koje je radna organizacija zauzimala i sprovodila u proteklom periodu. * * I POSLOVANJE RADNE ORGANIZACIJE (1961—1968) 1. Iskorištavanje šuma Najveća koneetracija snaga i sredstava, bila je usmjerena na izvršavanju palnova u iskorištavanju šuma. U periodu (1961. do 1967), posječeno je 2-406.481 m3 dubeće drvne mase od toga: četinara 24,8´%> i li- šćara 75,2B/o. 1961. god´ine sveukupni etat iznosio je 341.000 m3, a 1967. porastao je na 418.000 m" ili za 23lo/o. Značajan porast bilježi se u proizvodnji i isporuci oblovine u izvještajnom periodu. godina bukva jela ukupno 1961. proiz. i isporuka 40.760 m3 38.376 m3 79.136 m3 1967. „ 84.2:25 m3 50.643 m3 134.898 m3 ili za 70,5 ´%> više, u odnosu na 1961. godinu. Visoka stopa rasta postignuta je na osnovu planskih postavki, boljeg korištenja drvne mase, mehaniziranoisti 100´V» prve faze (sječa i izrada), povoljnijim uslovima rada i većim zahtjevima dirvne industrije za prijem pilanske oblovine. U tom periodu, (1961—1967), isporučeno je drvnoj industriji, na preradu oblovine u količini od 740.000 m3, od čega jelove oblovine 308.000 i bukove oblovine 432.000 m3. Iz ovog pregleda slijedi zaključak da smo u periodu 1961—1967, proizveli stojeće drvne mase 3,709.086 m3 od čega smo realizirali 2.406.481 m3 ili drugim riječima iskoristili smo cea 65*/o prirasta. 2. Tržište i izvoz Na području tržišta, imali smo dva različita perioda. Prvi period do Reforme karakteriziraju, određene — neekonomske cijene proizvodima šumarstva, te regresi i premije za izvoz robe na vanjsko tržište. Drugi period, period Reforme, karakteriziraju, izmjene u primarnoj raspodjeli (povećanje cijena drvnih sortiimenata), ukidanje regresa i premija za izvoz robe, kao i veća mogućnost realizacije robe na šire područje izvan lokalnog tržišta. Radna organizacija, stalno je težila ka tome. da sinhronizira sve faze (proizvodnju, privlačenje sortiimenata, realizaciju i zalihe). Najveći uspjeh u sinhronizaciji i skraćivanju rokova u proizovdnji, postignut je u prvom polugodištu ove godine. Izvoz robe je značajan sa stanovišta radne organizacije, a također i sa stanovišta društvene zajednice. U proteklom periodu realizirali smo robe na vanjsko tržište: — bukove celuloze 214.683 prm — bukovog ogrjeva 138.495 „ — bukovo rudno drvo 658 m5 i — bukovih trupaca 2.079 m3 ili u vrijednosti 2.634.0 milijuna dinara. Od toga izvezeno ije na konvertibilno područje 6O!0/o vrijednosti rotoe. Izvoz za radnu organizaciju i dalje ostaje interesantan. Time se otvaraju veće mogućnosti za plasman drvnih sortimenata. Modernizacija saobraćajnica na području Lkie i izgradnja utovarmih rampi u Karlobagu, Loskunu i drugim mjestima, stvorit 410 |