DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Da li bi smjela ili ne bi smjela renta da bude predmet prisvanja određene
organizacije ili ne, stvar je ekonomskog sistema i ekonomske politike. Ali
kakva je razlika između rente u šumarstvu i rente u ostalim ekstraktivnim
granama, te na kraju krajeva, i ekstraprofita (ne po svom izvoru već po
učinku)?


Stvar treba rješavati na nivou privrednog sistema i privredne politike za
svu privredu jedinstveno; ne vidimo razloga za poseban tretman šumarstva u
tom pogledu. Svi razlozi koji govore za oduzimanje rente u šumarstvu govore
i za oduzimanje rente i ekstraprofita i u ostalim privrednim granama. U »upitniku
SPK« se govori o oduzimanju i koncentraciji, a druga stvar je usmjeravanje
trošenja rente u okviru privredne organizacije koja rentu stvara, u
kom pogledu je šumarstvo privredna grana sa specifičnim osobinama.


Bez obzira na ishod u rješavanju te problematike, moramo biti načisto ne
samo načelno, već i u nekim tehničkim pitanjima.


Odrediti rentu znači odrediti i troškove proizvodnje, dobitak i realizaciju.
Nećemo se upuštati u detaljniju problematiku određivanja tih kategorija.
Mislimo da ih je praktički nemoguće objektno kvantificirati za područje kao
što je Jugoslavije, i ako bi to bilo i te kako poželjno. Bilo je pokušaja u tom
smislu ali nisu uspjeli zbog zamašnosti i komplikovanosti posla, a u glavnom
zbog toga, jer nije moguće uzimati u obzir razlike u radnom i životnom stilu
u različitim regionima.


Ako prihvatimo objašnjeni stav, ne bi se utvrđivalo za svako šumsko privredno
poduzeće neku objektivnu moguću rentu. Kao podlogu za eventualnu
koncentraciju dijela rente mogli bi uzeti sredstva za unapređenje šuma (i eventualno
poslovni fond iz dobitka) od kojih bi koncentrirali određeni dio, utvrđen
na osnovi jedinstvenog postotka ili po nekoj progresiji.


Dva su razloga za takvo rješenje:


— mogućnost ostvarenja i povećavanja ekstraprofita jak je stimulator u
privređivanju, pa bi zbog toga oduzimanje prevelikog dijela ili čak čitavog
ekstraprofita djelovalo destimulativno,
— sredstva za unapređenja šuma i poslovni fond služe i za proširenu reprodukciju
tehničke baze, što govori za to da treba određeni dio sredstava
ostaviti privrednim organizacijama.
Proširena reprodukcija u šumarstvu znači s jedne strane proširenu reprodukciju
tehničkih sredstava za rad i s druge strane proširenu reprodukciju
proizvodne sposobnosti šuma i osnivanje novih šuma.


Sredstva iz rente i dobiti namijejena za proširenu reprodukciju moraju
služiti za obje namjene, jer tek tako shvaćena proširena reprodukcija može
osigurati skladan razvoj šumarstva.


Zbog svega navedenog predlažemo:
1) šumsko privredne organizacije mogu da formiraju »fond za unapređenje
šuma« na teret troškova (netoprodukta),
2) fond za unapređenje šuma mogu šumsko privredne organizacije upotrebljavati
u iste namjene kao poslovni fond,
3) za zajednička ulaganja i koncentraciju upotrebljavaju se u prvom redu
sredstva fonda za unapređenje šuma,
4) sredstva fonda za unapređenje šuma su jedinstvena i ne dijele se na dio
za društvene šume i dio za privatne šume.