DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 76 <-- 76 --> PDF |
2) Poslije ukidanja poreza na dobit stanje se nije promijenilo, jer bi pre- nos rente u dobitak značio smanjenje sredstava za investicije za jednu godinu. 3) Još uvijek postoji bojazan da bi iskazivanje rente prozrokovalo donošenje propisa o centralizaciji ili čak oduzimanja dijela ili čitave rente. Uprkos tome mislimo da treba stvar postaviti načelno jasno. Najprije treba odgovoriti na pitanje — da li propisati opseg proširene reprodukcije ili ne. Važeći propisi o amortizaciji za regeneraciju šuma izrično ne pominju ni jednostavnu ni proširenu reprodukciju, ali ipak možemo na osnovi minimalnog obaveznog opsega tih sredstava u postotku od vrijednosti šuma zaključiti, da je u propisima prisutna tendencija osigurati financiranje jednostavne reprodukcije. Baš suprotna je situacija sa biološkom amortizacijom u Sloveniji, gdje sredstva osiguravaju i određeni nivo proširene reprodukcije. Suprotne tendencije su odraz u razlici ekonomske snage najslabijih šumsko privrednih organizacija u Sloveniji, koje udružuju i društvene i privatne šume (a nikako ne ekonomske snage sam o privatnih šuma u postojećoj konstelaciji podjele dohotka između vlasnika šuma i šumsko privrednih organizacija). Dakle, za društvene šume već i danas važeći režim želi u prvom redu osigurati jednostavnu reprodukciju, dok se odluka o opsegu izlučivanja sredstava za proširenu reprodukciju prepušta samim šumsko privrednim organizacijama. Takav izlaz posljedica je čisto praktičkih razloga jer nemamo utvrđene opće priznate kriterije niti za opseg radova za jednostavnu reprodukciju, niti imamo metodologiju utvrđivanja visine financijskih sredstava koje može i mora svaka pojedina šumsko privredna organizacija izdvojiti za proširenu reprodukciju. Postići ovo posljednje značilo bi za svaku pojedinu šumsko privrednu organizaciju utvrditi dobitak i rentu. Na ovom mjestu treba da kažemo nekoliko riječi i o proširenoj reprodukciji ne samo s gledišta mogućnosti šumsko privredne organizacije već i s gledišta šumarstva kao grane. Ono što smo naveli malo prije, naime da je proširena reprodukcija proizvodne sposobnosti šuma kategorija posebnog društvenog značaja, osnova je za diskusiju u slijedećim stavcima. Nastaje pitanje na koji način manifestirati tu specifičnost u pogledu formiranja odgovarajućih sredstava i njihovog trošenja. O tome govori »upitnik za prikupljanje stavova i mišljenja o projekciji dugoročnog razvoja šumske privrede« Savezne privredne komore slijedeće: »Kako je u uslovima razvoja našeg samoupravnog društva teško očekivati da bi se mogla potrebna dopunska sredstva crpsti iz opštedruštvenog izvora, težište društvene regulative u tome pravcu treba da bude u stvaranju mogućnosti da se u ovu svrhu maksimalno koriste sredstva koja se obrazuju u okviru same šumske privrede kao celine. Takve mogućnosti u načelu postoje ostavljanjem šumskoj privredi na raspolaganje rentala koji se u njoj stvara u uslovima robne proizvodnje a koji po svojoj genezi ne bi smeo da bude predmet prisvajanja od strane pojedinih šumsko privrednih organizacija. To, s druge strane, nameće kao društvenu regulativnu meru obavezno izdvajanje sredstava na ovoj osnovi iz dohotka radnih organizacija šumske privrede i iznalaženje najpogodnijeg mehanizma njihovog prikupljanja i raspodele prema stvarnim potrebama u sredstvima za reprodukciju šuma.« |