DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 76     <-- 76 -->        PDF

2) Poslije ukidanja poreza na dobit stanje se nije promijenilo, jer bi pre-
nos rente u dobitak značio smanjenje sredstava za investicije za jednu godinu.
3) Još uvijek postoji bojazan da bi iskazivanje rente prozrokovalo donošenje
propisa o centralizaciji ili čak oduzimanja dijela ili čitave rente.


Uprkos tome mislimo da treba stvar postaviti načelno jasno.


Najprije treba odgovoriti na pitanje — da li propisati opseg proširene
reprodukcije ili ne.


Važeći propisi o amortizaciji za regeneraciju šuma izrično ne pominju ni
jednostavnu ni proširenu reprodukciju, ali ipak možemo na osnovi minimalnog
obaveznog opsega tih sredstava u postotku od vrijednosti šuma zaključiti,
da je u propisima prisutna tendencija osigurati financiranje jednostavne reprodukcije.


Baš suprotna je situacija sa biološkom amortizacijom u Sloveniji, gdje
sredstva osiguravaju i određeni nivo proširene reprodukcije.


Suprotne tendencije su odraz u razlici ekonomske snage najslabijih šumsko
privrednih organizacija u Sloveniji, koje udružuju i društvene i privatne
šume (a nikako ne ekonomske snage sam o privatnih šuma u postojećoj konstelaciji
podjele dohotka između vlasnika šuma i šumsko privrednih organizacija).


Dakle, za društvene šume već i danas važeći režim želi u prvom redu osigurati
jednostavnu reprodukciju, dok se odluka o opsegu izlučivanja sredstava
za proširenu reprodukciju prepušta samim šumsko privrednim organizacijama.


Takav izlaz posljedica je čisto praktičkih razloga jer nemamo utvrđene
opće priznate kriterije niti za opseg radova za jednostavnu reprodukciju, niti
imamo metodologiju utvrđivanja visine financijskih sredstava koje može i
mora svaka pojedina šumsko privredna organizacija izdvojiti za proširenu reprodukciju.
Postići ovo posljednje značilo bi za svaku pojedinu šumsko privrednu
organizaciju utvrditi dobitak i rentu.


Na ovom mjestu treba da kažemo nekoliko riječi i o proširenoj reprodukciji
ne samo s gledišta mogućnosti šumsko privredne organizacije već i s gledišta
šumarstva kao grane.


Ono što smo naveli malo prije, naime da je proširena reprodukcija proizvodne
sposobnosti šuma kategorija posebnog društvenog značaja, osnova je za
diskusiju u slijedećim stavcima.


Nastaje pitanje na koji način manifestirati tu specifičnost u pogledu formiranja
odgovarajućih sredstava i njihovog trošenja.
O tome govori »upitnik za prikupljanje stavova i mišljenja o projekciji
dugoročnog razvoja šumske privrede« Savezne privredne komore slijedeće:


»Kako je u uslovima razvoja našeg samoupravnog društva teško očekivati
da bi se mogla potrebna dopunska sredstva crpsti iz opštedruštvenog izvora,
težište društvene regulative u tome pravcu treba da bude u stvaranju mogućnosti
da se u ovu svrhu maksimalno koriste sredstva koja se obrazuju u okviru
same šumske privrede kao celine. Takve mogućnosti u načelu postoje ostavljanjem
šumskoj privredi na raspolaganje rentala koji se u njoj stvara u uslovima
robne proizvodnje a koji po svojoj genezi ne bi smeo da bude predmet prisvajanja
od strane pojedinih šumsko privrednih organizacija. To, s druge strane,
nameće kao društvenu regulativnu meru obavezno izdvajanje sredstava na
ovoj osnovi iz dohotka radnih organizacija šumske privrede i iznalaženje najpogodnijeg
mehanizma njihovog prikupljanja i raspodele prema stvarnim potrebama
u sredstvima za reprodukciju šuma.«