DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Postupak i formalnosti oko imenovanja tog lica bili bi isti kao i za financijskog računovođu. Za taj posao nije potrebno postavljati posebno lice. U poduzećima koja imaju vlastitu službu za uređivanje šuma taj bi posao obavljao rukovodilac te službe, a u ostalim neko drugo odgovarajuće lice. U skladu sa svim navedenim predlažemo slijedeće: 1) Sredstva namijenjena za financiranje jednostavne reprodukcije proizvodne sposobnosti šuma neka se nazivaju »fond za održavanje šuma«. 2) U uređajnim elaboratima potrebno je propisati vrste i opseg radova s kojima se osigurava jednostavna reprodukcija proizvodne sposobnosti šuma za vrijeme važenja elaborata. Šumsko privredne organizacije moraju te radove izvršiti. Odstupanje je dozvoljeno samo u smislu proš´rene reprodukcije, a u tom slučaju se razlika u troškovima mora financirati iz fonda za unapređenje šuma. 3) U uređajnim elaboratima treba izračunati kolika sredstva su "otrebna za izvršenje tih radova na osnovi troškova u godini u kojoj se elaborat sastavlja. U tu svrhu treba da se prikažu odgovarajući normativi i kalkulacije cijene, koje moraju sadržati direktne i indirektne varijabilne troškove, fiksne troškove i dobitak. 4) Ako se za vrijeme izvođenja propisanih radova u elaboratu predviđeni troškovi mijenjaju, dužnost je službe za uređivanje šuma i »šumarskog računovođe « da prilikom sastavljanja godišnjeg gospodarskog plana utvrde potrebna sredstva za neobavljeni dio radova. 5) Šumsko privredne organizacije ukalkuliraju u svoje troškove (utrošena sredstva) svake godine potrebna sredstva utvrđena po tačkama 3) i 4). Neutrošena sredstva se prenose u slijedeće obračunsko razdoblje, a previše utrošena sredstva idu na teret slijedećeg razdoblja. 6) Sredstva »fonda za održavanje šuma« mogu se trošiti samo za radove propisane u uređajnom elaboratu za jednostavnu reprodukciju proizvodne sposobnosti šuma. 7) Sredstva »fonda za održavanje šuma« utvrđuju se i troše odvojeno za društvene i odvojeno za privatne šume. III. Proširena reprodukcija Za financiranje proširene reprodukcije šumsko privredne organizacije raspolažu sa dva (ili tri) financijska izvora, tj. iz fondova iz dobiti i onog dijela amortizacije za regeneraciju šuma i biološke amortizacije (u Sloveniji sredstva za privatne šume, formirana u određenom postotku od postignute prodajne cijene drveta, adekvatna amortizacija za regeneraciju šuma) koji nije potreban za jednostavnu reprodukciju. Na tom području je položaj šumarstva izniman. U principu privredne organizacije mogu financirati proširenu reprodukciju samo iz dobiti, dok šumsko privredne organizacije to mogu i na teret troškova u slučaju ako su sredstva amortizacije za regeneraciju šuma i biološke amortizacije veća od sredstava potrebnih za jednostavnu reprodukciju. Tome ima više razloga: 1) U razdoblju kad je dobitak bio oporezivan, za šumarstvo je bilo interesantno iskazivati rentu kao trošak. |