DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 74     <-- 74 -->        PDF

reprodukciju, jer, ako je šumsko privredna organizacija ekonomski slabija,


izvor je tome po pravilu u slabim šumama, a za ove treba malo radova da se


reproduciraju na jednakom nivou. Kod toga ne smijemo polaziti iz opsega tih


radova kao što ih propisuju sadašnji šumsko uređajni elaborati; ovi, naime,


nisu sastavljeni na osnovu potreba za jednostavnom reprodukcijom, pošto u


ostalom taj pojam dosada nije ni bio uveden u praksu.


Jasno je da će jednostavna reprodukcija visoke jednodobne šume smreke
zahtijevati više sredstava nego jednostavna reprodukcija hrastove panjače.


Iz toga izlazi da treba sve radove, koje smo po dosadašnjem shvaćanju
predviđali kao mjere za održavanje šuma a nisu potrebne za jednostavnu reprodukciju,
po predloženom načinu financiranja tretirati kao mjere proširene
reprodukcije.


1. Znači, jasno treba odvojiti radove na održavanju šuma od radova na
unapređenju šuma, što znači da nije svaka šumsko uzgojna mjera već a priori
mjera u smislu održavanja šuma tj. jednostavne reprodukcije, već su to samo
one koje osiguravaju, u principu, samo jednostavnu reprodukciju proizvodne
sposobnosti šuma.
Razumije se da se taj princip, kao što smo već naveli, ne može primijeniti
u potpunosti, već u okviru konvencija, što znači da svjesno dopuštamo neka
odstupanja regulirana baš konvencijama, a ne ind´vidualnim gledanjima sastavljača
šumsko uređajnih elaborata ili šumsko privrednih organizacija.


Još nekoliko riječi o sastavljačima propisa, autoritetu uređajnih elaborata
i obaveznosti izvođenja tih propisa.
Propisi o navedenom treba da budu sastavni dio uređajnih elaborata, ko


jima
je potrebno dati i u tom pogledu puni autoritet.
Smisao uređajnih elaborata jeste u tome:
a) da se na neki formalni način sintetiziraju stručni i društveni interesi


o najsvrsihodnijem gospodarenju u obliku propisa o visini i načinu sječe i s
time usklađenim propisima o obnovi, njezi i zaštiti šuma u smislu jednostavne
pa i proširene reprodukcije,
b) da omoguće organima inspekcije efikasan nadzor nad izvođenjem propisa
koje je prethodno, na prijedlog šumsko privredne organizacije, potvrdio
za to nadležan organ u ime društvenih interesa.


Autoritet tako sastavljenih uređajnih elaborata, koji treba da budu djelo
stručno najjačih šumara ,mora biti bezuslovan.


Ako se potrebe društva ili stručna gledanja nakon izvjesnog vremena promijene,
neka se elaborat revidira, a sve dotle treba da važe propisi postojećeg
elaborata.


2. Po svoj prilici prelazimo u razdoblje u kojemu će sve više šumsko privrednih
organizacija, zbog financijskih teškoća, tražiti izlaz u povećanju sječe
i smanjivanju radova na održavanju šuma.
Formiranje odgovarajućeg mehanizma i načela za propisivanje vrsta i opsega
tih radova i novčanih sredstava na način koji će omogućiti efikasnu društvenu
kontrolu, je nužno za osiguranje jednostavne reprodukcije proizvodne
sposobnosti šuma.


3. U vezi s time bilo bi korisno uvesti položaj stručnog lica (nazovimo ga
jednostavno »šumarski računovođa«) koje bi imalo u poduzeću status i dužnosti
slično kao i financijski računovođa; rukovodio bi i odgovarao za šumsku
evidenciju prateći izvršavanje propisa uređajnih elaborata i dajući podatke
nadležnim društvenim i ostalim organima.