DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 73 <-- 73 --> PDF |
cionirana zakonom, a potrebna sredstva se ukalkuliraju u troškove. U slučaju da poduzeće ne može pokriti u tu svrhu ukalkulirana sredstva, iskazat će gubitak. Nema razloga da ne bi i za jednostavnu reprodukciju proizvodne sposobnosti šuma važila jednaka načela i praksa. 2) Cijene Cijena bi trebala da bude sastavljena iz — direktnih varijabilnih troškova (neposrednih troškova izrade), — indirektnih varijabilnih troškova (općih troškova izrade), — fiksnih troškova i — dobitka. Indirektni varijabilni troškovi iznose danas 30 do 40% od bruto ličnih dohodaka izrade. To su troškovi koii u glavnom neposredno zavise o broju radnika, a odnose se na terenske dodatke, razne naknade i tome slično. Fiksni troškovi odnose se u glavnom na troškove stručnog osoblja te troškove obračuna i evidencije. Postoje metode kojima se mogu i ti troškovi objektivizirati. Dobitak je nužan elemenat, barem za pokriće, kako ih danas nazivamo, sredstava fonda za zajedničku potrošniu i rezervnih fondova. Samo na taj način možemo utvrditi realnu cijenu radova na održavanju šuma. 3) Stručno rasuđivanje Stvar stručnog rasuđivanja je da utvrdi koji su radovi i u kom opsegu potrebni, da se osigura jednostavna reprodukcija. Propisi o vrstama i opsegu radova treba da budu sastavni dio šumsko uređajnih elaborata, gdje treba predvidjeti i potrebna novčana sredstva. Naveli smo nekoliko misli o razlikama između jednostavne i proširene reprodukcije proizvodne sposobnosti šuma. Rekli smo da u praksi granica iz među njih nije zacrtana tako oštro kao u teoriji. Ali ipak mislimo da je moguće i kratko i zadovoljavajuće razgraničiti radove u jednom i drugom smislu. Po strogoj definiciji bi, kao što smo već naveli, mogli ubrajati u jedno stavnu reprodukciju samo one radove i u onom opsegu koji ne bi promijenili produkcijsku sposobnost šuma. Takva definicija za praksu nije primjenljiva, pa je treba konkretizirati. Predlažemo slijedeće: 1) Njega i zaštita šuma neka se ubrajaju, po konvenciji, kao mjere u smislu jednostavne reprodukcije. 2) Obnova neka se ubraja u mjere u smislu iednostavne reprodukcije u svim slučajevima kada se ne radi o radovima kao što su introdukcija, konverzija i slično, i to na većim površinama. Ta definicija svakako nije teoretski egzaktna pa bi je trebalo dopuniti, iako bi vjerovatno za praksu odgovarala. 3) Kao radovi u smislu jednostavne reprodukcije smatraju se samo radovi u već postojećim šumama. Razumije se da opseg radova zavisi i od stručnog gledanja sastavljača šumsko uređajnih elaborata. Ali, uprkos tomu, vjerovatno će gotovo svaka šumska privredna organizacija stvarati sama dovoljno sredstava za jednostavnu |