DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 51 <-- 51 --> PDF |
pena stabala opao na 77,7%. Međutim postotak dužine prostornog drva u odnosu na ukupno iskorištenu dužinu stabla s porastom debljine stabala povećava se od 12,1% do 22,3%. Postoci dužina navedenih sortimenata u odnosu prema ukupnoj tehničkoj dužini, dužini ukupnog iskorištenja po stablu, kao i prema totalnoj visini stabla, pokazuju s povećanjem debljine stabala približno iste tendencije kretanja. Postotak tehničke oblovine prema dužini ukupnog iskorištenja po stablu, a isto tako i prema totalnoj visini stabla, u početku se s povećanjem debljine stabala povećava, a zatim se smanjuje. Postotak dužine ukupno iskorištene drvne mase po deblu prema totalnoj visini stabla pokazuje s povećanjem debljine stabala prilično pravilno povećanje od 84,2% do 96,4%. U tabeli 3 prikazani su srednji promjeri bez kore pojedinih sortimenata. mm I DRVNA MASA I SREDNJI PROMJERI BEZ KORE POJEDINIH SORTIMENATA,´ ODN. GRUPE SORTIMENATA ZA UKUPNU DUŽINU PO STABLU TE POSTOCI PROMJERA U ODNOSU NA PRSNI PROMJER STABLA Tabela 3 Sred nj i p r o rr i j er bez kore Iskorištena drvna masa oblovine rudnič. ukupne prostornog sortimenata bez kore po stablu CP trupaca drva teh . obi. drva m3 bi BJC be Ci L? o o o o o 3 2 6 L g o a ta c a" a .OJ S2 i a a. <" „ .V. o P cü ft "4 o 3 22« B til s Hl ´o od rom tabli blov kup c3 o > s s 3 h & ft PH to o B ft OI u B~ ft W u .-> a w 5 B ft "1 n T3 ft´O 27,5 24,8 86,1 19,4 67,4 21,9 76,0 11,3 39,2 0,33 0,27 0,60 0,02 0,62 32,5 27,1 83,3 19,5 60,0 23,9 73,5 13,0 40,0 0,56 0,24 0,80 0,03 0,83 37,5 28,6 76.3 19,2 51,2 25,7 68,5 14,4 38,4 0,85 0,21 1,06 0,04 1,10 42.5 31,9 75.1 19,0 44,7 28,9 68.0 15,7 36,9 1,30 0,18 1,48 0,05 1,53 47,5 35,4 74.5 18,9 39,8 32,5 68 4 17,5 36,8 1,85 0,15 2,00 0,07 2,07 52,5 38,8 73,9 18,9 36,0 36,1 68,8 19,9 37,9 2,46 0,13 2,59 0,09 2,68 57,5 41,9 72,9 18,9 32,9 39,3 68,3 22,6 39,3 3,05 0,11 3,16 0,14 3,30 62,5 44,8 71,7 18,9 30.2 42,5 68.0 25,2 40,3 3,64 0,09 3,73 0,20 3,93 67,5 47,3 70,1 19,2 28,4 45,2 67,0 27,5 40,7 4,12 0,08 4,20 0,29 4,49 72,5 49.4 68,1 19,6 27,0 47,4 65,4 29.2 40,3 4,46 0,07 4,53 0,40 4,93 77,5 50,6 66,6 20,0 26,3 48,7 64,1 30,0 39,5 4,59 0,07 4,66 0,51 5,17 kao i tehničkog drva ukupno (trupaca i rudničkog drva). Ovi promjeri su izračunati na način koji je prikazan u poglavlju »Metodika rada« i to diobom računski izjednačenih drvnih masa s dužinom pojedinih sortimenata, odnosno s ukupnom dužinom po stablu. Apsolutna vrijednost srednjeg promjera trupaca se povećava s debljinom stabala, a njegova relativna vrijednost (postotak) se smanjuje u odnosu na prsne promjere stabala, s povećanjem debljine stabala. Minimalni srednji promjeri pilanskih trupaca su po JUS-u fiksirani i po veličini su nešto niži od srednjih promjera oblovine za pilanske trupce najtanjih stabala koja su ovdje tretirana. To je razlog da su srednji promjeri trupaca kod tanjih stabala bliži prsnim promjerima nego što je to slučaj kod debljih stabala. Srednji promjer rudničkog drva je kod stabala svih debljinskih stepena gotovo isti, pa stoga njegova relativna vrijednost (postotak) u odnosu na prsni promjer opada s povećanjem debljine stabala . |