DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 41 <-- 41 --> PDF |
treba dušičnih, i fosfornih mineralnih gnojiva i to u jednakim dijelovima ukupno oko 100 gr po sadnici. 4. Za zajednicu Fagetum croat. abietetosum Horv. na smeđem i smeđem ili— meriziranom tlu u sadašnjim srednjim sastojinskim uvjetima karakteristično je intenzivno biološko kruženje materija. Odnos masa šumske prostirke i otpada lišća (iglica) iznosi 1,0—1,4. Utvrđene su znatne razlike u postotnom sadržaju N, P, K, Ca i Mg u otpadu lišća (iglica) bukve, jele, gorskog javora i gorskog brijesta (slika 2). 5. U zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. stjenovitost terena nalazi se u dosta širokim granicama od 0—60*%. Stjenovitost terena i dubina tla nisu u međusobnoj povezanosti. U istraživanim uvjetima može šumsko drveće na stjenovitom terenu imati manji, ali i veći proizvodni prostor tla na jedinici površine. 6. Organomineralne crnice u pojedinim šumskim fitocenozama bitno se razlikuju u nekim svojstvima humusnih naslaga (slika 3). Karakteristični su ovi oblici humusa: u zajednici Calamagrosti-Abietetum tilietosum Horv. mull-humus a u zajednici Calamagrosti-Abietetum piceetosum Horv., modder- humus (pod grupama jelovih stabala) i roh-humus (pod grupama smrekovih stabala). Na slici 3 podaci pod brojem 1. odnose se na grupe smrekovih a pod brojem 2. na grupe jelovih stabala. LITERATURA Č´i r i ć M.. 1967.: Osobenosti obrazovanija počv na izvestnjakah i osnovi ih klassifikacii. Počvovedenie No. 1, Moskva. Gračani n M., 1931.: Pedološka istraživanja Senja i bliže okolice. Glasnik za šumske pokuse, 3, Zagreb. Gračani n M., 1951.: Pedologija, III dio, Sistematika tala. Zagreb. Gračani n M., 1960: Zum Roterdeproblem. Sitzungsberichte Band IX. Heft 11, Deutsche Akademie der Landwirtschaflswissenschaften zu Berlin. Gračanin Z.. 1956.: Die Beziehungen zwischen Roterden und Waldgesellschaften des kroatischen Karstgebietes. Rapports presents au Vie Congres inter, de la Science du Sol. Paris. Gračanin Z., 1962,: I Suoli della regione carsica Croata. Accademia Italiana di Science forestall, Firenze. Hoffma n n F., 1962.: Untersuchungen zur Bestimmung der Nährstoffbedürftigkeit von Kampböden. Tagungsberichte Nr. 50, Deutsche Akademie der landwirtschaftswissenschaftert zu Berlin. Horvatl. . Gračani n M., 1950.: Priručnik za tipološfco istraživanje i kartiranje vegetacije, Zagreb. Horva t I., 1962.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Izdanje JAZU, Prirodoslovna istraživanja, knjiga 30. Zagreb. Kirigi n B., 1968: Opis klimatskih prilika na području Šumskog gospodarstva Senj (rukopis). Kolektiv autora, 1967.: Priručnik za ispitivanje zemljišta, knjiga IV. Beograd. Kop p D., 1965: Richtlinie zur Standortsbeschreibung. Potsdam. Kurtagi ć M., Puši ć B., 1956: Poljoprivredna tla i Krš sjeverne Dalmacije, Beograd. Maga š N., 1968.: Tumač za kompilacijsku litostratigrafsku kartu područja Šumskog gospodarstva Senj. Martinovi ć J., 1964.: Studija tala i pedološka karta Š. g. j . Brod na Kupi (rukopis). Mart ino vić J., 1967.: Tla biljnih zajednica dijela Gorskog kotara i Hrvatskog primorja (rukopis). M\ |