DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 41     <-- 41 -->        PDF

treba dušičnih, i fosfornih mineralnih gnojiva i to u jednakim dijelovima
ukupno oko 100 gr po sadnici.


4.
Za zajednicu Fagetum croat. abietetosum Horv. na smeđem i smeđem ili—
meriziranom tlu u sadašnjim srednjim sastojinskim uvjetima karakteristično
je intenzivno biološko kruženje materija. Odnos masa šumske prostirke
i otpada lišća (iglica) iznosi 1,0—1,4. Utvrđene su znatne razlike u
postotnom sadržaju N, P, K, Ca i Mg u otpadu lišća (iglica) bukve, jele,
gorskog javora i gorskog brijesta (slika 2).
5.
U zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. stjenovitost terena nalazi se
u dosta širokim granicama od 0—60*%. Stjenovitost terena i dubina tla
nisu u međusobnoj povezanosti. U istraživanim uvjetima može šumsko
drveće na stjenovitom terenu imati manji, ali i veći proizvodni prostor
tla na jedinici površine.
6.
Organomineralne crnice u pojedinim šumskim fitocenozama bitno se razlikuju
u nekim svojstvima humusnih naslaga (slika 3). Karakteristični su
ovi oblici humusa: u zajednici Calamagrosti-Abietetum tilietosum Horv.
mull-humus a u zajednici Calamagrosti-Abietetum piceetosum Horv., modder-
humus (pod grupama jelovih stabala) i roh-humus (pod grupama smrekovih
stabala). Na slici 3 podaci pod brojem 1. odnose se na grupe smrekovih
a pod brojem 2. na grupe jelovih stabala.
LITERATURA


Č´i r i ć M.. 1967.: Osobenosti obrazovanija počv na izvestnjakah i osnovi ih klassifikacii.
Počvovedenie No. 1, Moskva.
Gračani n M., 1931.: Pedološka istraživanja Senja i bliže okolice. Glasnik za šumske
pokuse, 3, Zagreb.
Gračani n M., 1951.: Pedologija, III dio, Sistematika tala. Zagreb.
Gračani n M., 1960: Zum Roterdeproblem. Sitzungsberichte Band IX. Heft 11,
Deutsche Akademie der Landwirtschaflswissenschaften zu Berlin.
Gračanin Z.. 1956.: Die Beziehungen zwischen Roterden und Waldgesellschaften
des kroatischen Karstgebietes. Rapports presents au Vie Congres inter, de la
Science du Sol. Paris.
Gračanin Z., 1962,: I Suoli della regione carsica Croata. Accademia Italiana di
Science forestall, Firenze.


Hoffma n n F., 1962.: Untersuchungen zur Bestimmung der Nährstoffbedürftigkeit
von Kampböden. Tagungsberichte Nr. 50, Deutsche Akademie der landwirtschaftswissenschaftert
zu Berlin.


Horvatl. . Gračani n M., 1950.: Priručnik za tipološfco istraživanje i kartiranje
vegetacije, Zagreb.
Horva t I., 1962.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Izdanje JAZU, Prirodoslovna
istraživanja, knjiga 30. Zagreb.
Kirigi n B., 1968: Opis klimatskih prilika na području Šumskog gospodarstva Senj
(rukopis).
Kolektiv autora, 1967.: Priručnik za ispitivanje zemljišta, knjiga IV. Beograd.
Kop p D., 1965: Richtlinie zur Standortsbeschreibung. Potsdam.
Kurtagi ć M., Puši ć B., 1956: Poljoprivredna tla i Krš sjeverne Dalmacije, Beograd.
Maga š N., 1968.: Tumač za kompilacijsku litostratigrafsku kartu područja Šumskog
gospodarstva Senj.
Martinovi ć J., 1964.: Studija tala i pedološka karta Š. g. j . Brod na Kupi (rukopis).
Mart ino vić J., 1967.: Tla biljnih zajednica dijela Gorskog kotara i Hrvatskog
primorja (rukopis).


M\