DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 40 <-- 40 --> PDF |
naučno temeljenih mjera za intenziviranje šumske proizvodnje. S tom mišlju smo i proveli naša istraživanja na području Šumskog gospodarstva Senj (potez Visevica—V. Javornica). Naša su prva istraživanja na tom području pokrenula više pitanja a dobiveni su i neki vrlo korisni rezultati za našu praksu. 1. Istraživane šumske fitocenoze s obzirom na pedološke uvjete međusobno se razlikuju a postoje također razlike i unutar pojedinih fitocenoza. Ako za pokazatelj pedoloških uvjeta istraživanih šumskih fitocenoza uzmemo tip tla ili koju nižu pedosistematsku jedinicu i njihova ektomorfološka svojstva možemo pedološke uvjete u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. za sada uglavnom lučiti na a) posmeđene crnice i smeđa tla u gornjim dijelovima samostalnih ispona. Tla su u pravilu plića od 40 cm, b) smeđa tla, ilimerizirana tla i deluvijalna tla na donjim dijelovima padina. Tla su srednje duboka i duboka, c) kompleks tala (crnice ,smeđa tla, ilimerizirana tla) izrazito vrtačastog terena i d) duboke rendzine i smeđa tla zaravnjenih površina (kvartarne akumulacije i slično). Uz rub kontinentalnog područja u ovoj zajednici (facijes sa Calamagrostis varia i facijes sa Sesleria autumnalis) često se susreću ilimerizirano submediteransko tlo i ilimerizirana crvenica. Zastupljenost i osobine ovih tala u šumama bukve i jele na istraživanom području ostali su ne lovoljno istraženi. Dominantan tip tla u zajednici Fageturr* croa< subai pinum Horv. je smeđe tlo na vapnencu koje se odlikuje visokim sadržajem humusa. U zajednicama Calamagrosti-Abietetum tilietosum Horv. i Calamagrosti-Abietetum piceetosum Horv. utvrđene su organogene i organomineralne crnice na vapnencima. 2. Nedovolnjo proučena priroda matičnih stijena, kao i nedovoljno poznavanje djelovanja egzogenih procesa u geološkoj prošlosti glavna su zapreka preciznoj rekonstrukciji evolucije i genetske povezanosti tala na tom dijelu našeg Krša. Ipak se na osnovu velikog broja genetsko-morfoloških proučavanja tala na terenu i raspoloživih podataka o njihovim fizikalnim i kemijskim osobinama može opravdano pretpostaviti da geneze i evolucija tala u području zajednice Fagetum croat. abietetosum Horv. idu ovim osnovnim pravcem: crnica — smeđe tlo na vapnencu — ilimerizirano tlo (slika 1). 3. Najzastupljenija i šumsko-gospodarski najvažnija tla na istraživanom području su smeđa tla na vapnencu, njihovi prelazi prema ilimeriziranim tlima i ilimerizirana tla. Smeđa tla na vapnencu su pretežno lake gline slabo kisele do slabo alkalne reakcije, te srednje zasićene do zasićene bazama u adsorpcijskom kompleksu. U površinskom horizontu ova su tla jako humozna i vrlo bogata ukupnim dušikom. Fiziološki aktivnim kalijem (po Al-metodi) tlo je srednje do dobro opskrbljeno dok je nedovoljno i slabo opskrbljeno fiziološki aktivnim fosforom. Ilimerizirana tla se odlikuju B horizontom teške gline, slabo do jako kiselom reakcijom a općenito sadrže manje humusa i ukupnog dušika od smeđih tala na vapnencu. Od praktičnih mjera za poboljšanje hranidbenog režima tala na vapnencima može se kod pošumljavanja na ilimeriziranim tlima predložiti upo 370 |