DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 40     <-- 40 -->        PDF

naučno temeljenih mjera za intenziviranje šumske proizvodnje. S tom mišlju
smo i proveli naša istraživanja na području Šumskog gospodarstva Senj (potez
Visevica—V. Javornica). Naša su prva istraživanja na tom području pokrenula
više pitanja a dobiveni su i neki vrlo korisni rezultati za našu praksu.


1.
Istraživane šumske fitocenoze s obzirom na pedološke uvjete međusobno
se razlikuju a postoje također razlike i unutar pojedinih fitocenoza.
Ako za pokazatelj pedoloških uvjeta istraživanih šumskih fitocenoza
uzmemo tip tla ili koju nižu pedosistematsku jedinicu i njihova ektomorfološka
svojstva možemo pedološke uvjete u zajednici Fagetum croat.
abietetosum Horv. za sada uglavnom lučiti na


a) posmeđene crnice i smeđa tla u gornjim dijelovima samostalnih
ispona. Tla su u pravilu plića od 40 cm,
b) smeđa tla, ilimerizirana tla i deluvijalna tla na donjim dijelovima
padina. Tla su srednje duboka i duboka,
c) kompleks tala (crnice ,smeđa tla, ilimerizirana tla) izrazito vrtačastog
terena i
d) duboke rendzine i smeđa tla zaravnjenih površina (kvartarne akumulacije
i slično).


Uz rub kontinentalnog područja u ovoj zajednici (facijes sa Calamagrostis
varia i facijes sa Sesleria autumnalis) često se susreću ilimerizirano
submediteransko tlo i ilimerizirana crvenica. Zastupljenost i osobine
ovih tala u šumama bukve i jele na istraživanom području ostali su ne


lovoljno istraženi. Dominantan tip tla u zajednici Fageturr* croa< subai
pinum Horv. je smeđe tlo na vapnencu koje se odlikuje visokim sadržajem
humusa. U zajednicama Calamagrosti-Abietetum tilietosum Horv. i
Calamagrosti-Abietetum piceetosum Horv. utvrđene su organogene i organomineralne
crnice na vapnencima.


2.
Nedovolnjo proučena priroda matičnih stijena, kao i nedovoljno poznavanje
djelovanja egzogenih procesa u geološkoj prošlosti glavna su zapreka
preciznoj rekonstrukciji evolucije i genetske povezanosti tala na
tom dijelu našeg Krša. Ipak se na osnovu velikog broja genetsko-morfoloških
proučavanja tala na terenu i raspoloživih podataka o njihovim fizikalnim
i kemijskim osobinama može opravdano pretpostaviti da geneze
i evolucija tala u području zajednice Fagetum croat. abietetosum Horv.
idu ovim osnovnim pravcem: crnica — smeđe tlo na vapnencu — ilimerizirano
tlo (slika 1).
3.
Najzastupljenija i šumsko-gospodarski najvažnija tla na istraživanom području
su smeđa tla na vapnencu, njihovi prelazi prema ilimeriziranim
tlima i ilimerizirana tla. Smeđa tla na vapnencu su pretežno lake gline
slabo kisele do slabo alkalne reakcije, te srednje zasićene do zasićene bazama
u adsorpcijskom kompleksu. U površinskom horizontu ova su tla
jako humozna i vrlo bogata ukupnim dušikom. Fiziološki aktivnim kalijem
(po Al-metodi) tlo je srednje do dobro opskrbljeno dok je nedovoljno
i slabo opskrbljeno fiziološki aktivnim fosforom. Ilimerizirana tla se odlikuju
B horizontom teške gline, slabo do jako kiselom reakcijom a općenito
sadrže manje humusa i ukupnog dušika od smeđih tala na vapnencu.
Od praktičnih mjera za poboljšanje hranidbenog režima tala na vapnencima
može se kod pošumljavanja na ilimeriziranim tlima predložiti upo
370