DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Daljnja karakteristika općih pedoloških i edafskih uvjeta u šumi bukve i jele je način tvorbe i razgradnje šumske prostirke. Prema Zonnu (1957) brzina i karakter razlaganja šumske prostirke ukazuje na intenzitet svih procesa u tlu a u velikoj mjeri utječu na rast i prirast te prirodno pomlađivanje šumskog drveća. Budući je odnos masa između šumske prostirke i otpada lišća jedan od najboljih pokazatelja brzine i karaktera razgradnje šumske prostirke to smo pristupili utvrđivanju tih odnosa. Jednogodišnja, dakle početna istraživanja na tri objekta u istraživanom području pokazala su da godišnji otpad iglica i lišća drveća iznosi od 2900—3700 kg/ha dok je masa šumske prostirke koncem listopada bez svježeg otpada iznosila 3050—5300 kg/ha. Odnos mase šumske prostirke i otpada lišća (iglica) iznosi od 1,0—1,4. Te vrijednosti, prema klasifikaciji Rodin, Baziljević (1965) ukazuju na intenzivno biološko kruženje materija koje pogoduju formiranju muli humusa. I zaista, u sadašnjim sastojinskim i pedološkim uvjetima u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. na istraživanom području skoro bez izuzetka teče tvorba muli humusa. Tek veoma rijetko stvaraju se i slojevi modder humusa debljine do 2 cm u kojim se teže razgrađuju iglice jele nego lišće bukve. Da bi dobili prvi uvid kako pojedine vrste drveća (s obzirom na postotni sadržaj nekih biogenih elemenata u otpadu lišća), učestvuju u biološkom kruženju istražili smo na jednom smeđem slabo ilimeriziranom tlu (lokalitet Trojbukve-Crna draga) postotni sadržaj nekih biogenih elemenata u otpadu lišća. Dobiveni rezultati prikazani su na slici 2. Razlike su očigledne ali zbog premalog broja opažanja još se ne mogu donositi općeniti zaključci. Tek se može naslutiti da su u istraživanim uvjetima gorski javor i gorski brijest s obzirom na tlo mnogo mehorativnije vrste drveća od jele i bukve. O nekim osnovnim kemijskim osobinama i mehaničkom sastavu tala u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. možemo suditi na osnovu provedenih analiza tla (profili 29 i 39 tab. 1). Po mehaničkom sastavu ta su tla laka do teška glina. Sa dubinom tla raste sadržaj gline naročito kod profila 39. Profil 39. pokazuje jako kiselu do kiselu a profil 29 neutralnu reakciju tla. Totalni kapacitet adsorpcije kationa u Ai horizontu istraživanih tala je osrednji (54 m. e.) a u nižim slojevima tla mali (ispod 30 m. e.). Prema stupnju zasićenosti adsorpcijskog kompleksa, u pojedinim slojevima tla (V = 17—89 i više), ono je slabo zasićeno do zasićeno bazama. Površinski horizonti tla su vrlo do vrlo jako humozni i vrlo bogati ukupnim dušikom. Sa dubinom tla opada sadržaj humusa i ukupnog dušika ali su zalihe humusa i ukupnog dušika u tlu još uvijek znatno velike. Sposobnost tla da ishranjuje drveće fosforom i kalijem može se u konkretnom slučaju procijeniti na osnovu podataka (profil 29 i 39) o sadržaju lako rastvorljivog osfora i kalija u tlu. Općenito su takve procjene nedovoljno sigurne. S tim u vezi potrebno je dati neka objašnjenja o metodu rada na ocjeni opskrbljenosti tla fosforom i kalijem. Uz dušik su fosfor i kalij vrlo važni i najviše istraživani faktor plodnosti tla. Takva su istraživanja danas vrlo aktuelna svugdje gdje čovjek sadi šumsko drveće i inače intenzivira šumsku proizvodnju. Kod toga se teži da metode rada budu jednostavne, brze i relativno jeftine te time pristupačne velikom broju zainteresiranih. U tom pogledu prvo mjesto zauzimaju tzv. kemijske metode za određivanje lako pristupačnog fosfora i kalija. Kod istraživanja šumskih tala u Hrvatskoj najviše se rabi metoda Al-Richm-a za koju kao i za druge kemijske metode nemamo u našim uvjetima utvrđene granične brojeve. |