DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 35 <-- 35 --> PDF |
1 Fagetum Croat, abietetosum Horv. Na području istraživanja ova je zajednica najrasprostranjenija, gospodarski najvažnija a ima i najzamršenije pedološke uvjete. Nalazimo je na veoma različitim tlima od organo-mineralnih crnica i smeđih tala na vapnencima do ilimeriziranih tala i deluvijalnih tala vrtača. Kod toga su najzastupljenija (60—70%) smeđa i smeđa ilimerizirana tla na vapnencima. Dobru predodžbu o najtipičnijem tlu u ovoj zajednici i njegovom morfološkom izgledu, daje profil 29. Smeđe tlo na vapnencu — profil 29 (Trojbukve-Crna draga, n. v. 1060, m, eksp. Z., inkl. 10°). Aoo Svježi otpad lišća bukve i javora s nešto iglica jele debljine nekoliko milimetara. Aoi 0,50—0 cm Polurazložna organska tvar listaste strukture. Ai 0—5—11 Tamnosmeđa laka glina slabo izražena mrvičaste i graškaste strukture. Prisutne kišne gliste. A.i(B) 11—27 Žutosmeđa laka glina. Tlo se grudasto odvaljuje i rasipa u mrvičaste i graškaste strukturne agregate. Veoma rijetko se na prirodnoj plohi pokazuju sivkaste i rđasfe mazotine. Di~ fuzno prelazi u (B) 27—58 smeđe boje laku glinu sitno orašaste strukture. Skeleta tamnosivog vapnenca veličine 5—20 cm ima oko 40%. C 58 Tamnosivi jurski vapnenac. Važan faktor vanjske morfologije tala u ovoj zajednici predstavlja stjenovitost i kamenitost površina tla. Stjenovitost terena varira u dosta širokim granicama od 0—60%. Zanimljivo je pri tome da dubina tla i stjenovitost nisu u međusobnoj zavisnosti. Srednja duboka i duboka tla često nalazimo na površinama relativno velike stjenovitosti (25—50%), dok nerijetko primjerice na dolomitima i kvartarnim akumulacijama plitka i manje duboka tla (15—60 cm dubine) pokazuju manju stjenovitost (ispod 25%). U takvim uvjetima može šumsko drveće veći proizvodni prostor tla imati po jedinici površine na stjenovitijem zemljištu. Zbog toga je ocjena stjenovitosti površine tla kao ekološkog faktora veoma otežana i zaslužuje u budućim istraživanjima veliku pažnju. Dosta zamršeni edafski uvjeti u ovoj zajednici mogu se predvidljivo na istraživanom području lučiti na: a) posmeđene crnice i smeđa tla u gornjim dijelovima samostalnih ispona; tla su u pravilu plića od 40 cm; b) smeđa tla, ilimerizirana tla i deluvijalna tla na gonjim dijelovima padina; tla su srednje duboka i duboka; c) kompleks tala (crnice, smeđa tla, ilimerizirana tla) izrazito vrtačastog terena i d) duboke rendzine i smeđa tla zaravnjenih površina (kvartarne akumulacije i slično). Za pobližu karakterizaciju i ocjenu utjecaja navedenih edafskih članova na proizvodne mogućnosti staništa potrebna su detaljnija proučavanja koja su u toku. Opće rasčlanjenje edafskih uvjeta kao i pitanje stjenovitosti površina tla istaknuto je ovdje samo sa ciljem da se već kod regionalnih ekološko gospodarskih proučavanja imaju pred očima ova vrlo važna pitanja. 365 |