DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 92 RUJAN—LISTOPAD GODINA 1968 DK. 634.0.562.2:634.0, 187:634.0, 174. 7 Abies alba ISTRAŽIVANJA PRIRASTA JELE PO BIOLOŠKIM SLOJEVIMA U ZAJEDNICI JELE S REBRACOM (BLECHNO-ABIETETUM HORV.) STJEPAN HORV AT, dipl. ing. šumarstva Iz Instituta za šumarska istraživanja UVOD I CILJ ISTRAŽIVANJA Od prvih početaka sistematskih šumarskih istraživanja mnogo se vremena posvetilo jeli kao našoj gospodarski najvažnijoj četinjači. Njezin rast i razvoj već su, manje više, dobro proučeni i poznati. U novije vrijeme počele su prodirati ideje koje rast i razvoj pojedinih vrsta — pa tako i jele — promatraju u okviru određenih tipova šuma, a saznanja dobivaju značenje zakonitosti te se mogu povezati s tačno određenim i na terenu jasno obilježenim staništima Kod nas se među prvima počeo Klepac (1956) baviti proučavanjima prirasta jele u odnosu na biljne zajednice. Zajednica jele s rebračom (Blechno-Abietetum Ho^v.) zauzima značajne površine u zapadnoj Hrvatskoj, a prema proizvodnim mogućnostima za jelu jedna je od najznačajnijih. Potrebno je zbog toga da se gospodarenje u spomenutim šumama prilagodi tako da se što bolje iskoriste dane proizvodne mogućnosti. Da bi se to omogućilo, potrebno je da se uz prosječni prirast znade i prirast po biološkim slojevima. U okviru istraživanja tipova šuma i šumskih staništa, koja provodi Institut za šumarska istraživanja, redovito se osim ukupnog sastojinskog prirasta istražuje i prirast pojedinih vrsta drveća po biološkim slojevima. U okviru navedenih istraživanja poslužio sam se podacima mjerenja u gospodarskim jedinicama Tuhobić i Sušica. Na temelju navedenih podataka bio je cilj da se istraži debljinski i volumni prirast jele u zajednici Blechno-Abietetum Horv., te da se iz tih istraživanja izvedu određeni zaključci koji će poslužiti u prak tičnom radu kod određivanja cilja i smjernica gospodarenja u spomenutim šumama. METODA RADA U zajednici jele s rebračom osnovane su dvije primjerne plohe veličine 1,0 ha. Na plohi su izmjereni prsni promjeri svih stabala od 7,5 cm naviše. U okviru djelatnosti institutskog Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma taj su rad financirali: Poslovno udruženje šumako-iprivredmh organizacija, Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti i Republički fond za naučni rad. |