DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 28 <-- 28 --> PDF |
državali smo se uputa u literaturi (Horvat, Gračanin, Maksić 1950, Sukačev, Zonn 1957, Kopp 1965, Kolektiv autora, 1967). Laboratorijske analize s mnogo truda i pažnje provela je prof, kemije Nada Pezdirc, saradnik Jugoslavenskog instituta za četinjače Jastrebarsko. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA A. Kratak prikaz pedogenetskih faktora i geneze tala U uvodu spomenutim radovima prikazani su brojni podaci o geomorfološkim, klimatskim, litološko-geološ´kim i biotskim uvjetima na veoma širokom području Krša zapadne Hrvatske, koji u znatnoj mjeri vrijede i za naše područje istraživanja. Mi ih na ovom mjestu nećemo ponavljati i zadržat ćemo se uglavnom na vlastitim opažanjima o djelovanju nekih pedogenetskih faktora koja mogu poslužiti boljem poznavanju tvorbe tala, njihovih osobina i rasprostranjenosti na istraživanom području. 1. Geografski položaj i geomorfološke značajke Područje proučavanih gospodarskih jedinica nalazi se između 12°19´ i 12"40´ istočno od Pariza i između 45°10´, i 45°18´, sjeverne širine. Ono obuhvata dio izrazitog kršnog terena između Gorskog kotara i Velebita i pruža se od Velike Javornice i Viševice do dodirnih granica sa primorskim Kršem. Najniža tačka istraživanog područja nalazi se na 900 m nadmorske visine (terasa Kozlak), a najviša na 1428 m nadmorske visine (vrh Viševice). Cijelo područje ima krški reljef. Dominiraju strme padine i isponi stjenovite površine. Veoma su razvijene i česte vrtače a najmanje su zastupljene zaravnjene površine. Stratigrafija tala i njihova rasprostranjenost često je vezana na pojedine oblike reljefa pa se može u izvjesnoj mjeri govoriti o pravilnostima u ovim odnosima. Tako na kvartarnim akumulacijama ravne površine nalazimo duboke rendzine i smeđa tla. Crnice i posmeđene crnice raširene su u višim položajima samostalnih ispona dok se u njihovom podnožju nalaze duboka smeđa tla, ilimerizirana tla i deluvijalna tla. U vrtačama ispunjenim zemljišnim materijalom nalazimo ilimerizirana tla, deluvijalna tla i druga općenito veoma duboka tla. Za vrtače sa stjenovitim dnom karakteristična su u donjem dijelu padina skeletna crnica a u gornjem dijelu padine smeđa tla. 2. Geološka građa Ovo područje odlikuje se prema podacima litostratigrafske karte (Magaš 1968) dosta jednoličnom građom matičnih supstrata. Najzastupljeniji su jurski vapnenci u izmjeni sa dolomitima i jurski vapnenci sa ulošcima dolomita, a znatne površine zapremaju i uslojeni i pločasti jurski vapnenci. Ne umanjujući značaj ostalih pedogenetskih faktora ima kao što je poznato (Gračanin 1951, Čirić 1967) priroda matičnog supstrata na našem Kršu golem utjecaj na formiranje tala. O vrstama i načinu trošenja krečnjaka kao i o količini i mineraloško- kemijskom sastavu nerastvornog ostatka zavisi prije svega (Cirić 1967) formiranje različitih tipova tala na krečnjacima u Jugoslaviji. Tako se prema Ovaj rad financirali su Savezni fond za financiranje nauč. djelatnosti, Republički fond za naučnu rad, Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija Zagreb i Šumsko gospodarstvo Senj. 358 |