DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 27 <-- 27 --> PDF |
DK 634.0.114:634.0.187 NEKE PEDOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMSKIH FITOCENOZA NA PODRUČJU VIŠEVICE I VELIKE JAVORNICE Mr. ing. J. MARTINOVlC Izrađeno u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu UVOD I ZADATAK ISTRAŽIVANJA Šumsko gospodarske jedinice Viševica, Kal-Treskavac, Smolnik i Trojbukve- Crna draga kojima upravlja Šumsko gospodarstvo Senj dio su pokrivenog Krša zapadne Hrvatske i nisu do sada pedološki proučavane, odnosno nema o tome objavljenih podataka. Međutim, dosadašnja istraživanja na drugim područjima Krša zapadne Hrvatske (Gračanin M., 1931, 1951, 1960, Gračanin Z., 1956, 1962, Kurtagić, Pusić, 1956, Nejgebauer, Škorić, 1958, Martinović, 1964, 1967), pokazala su da tla u tom dijelu naše zemlje imaju veoma širok raspon fiziografskih osobina i bitno se međusobno razlikuju u pogledu opće plodnosti. Ova činjenica zbog veoma visokog učešća šuma i šumskih površina u ukupnim površinama Krša zapadne Hrvatske, ima za šumarstvo toga kraja fundamentalno značenje. Sve valjano zasnovane šumsko-gospodarske mjere trebaju u takovim uvjetima veoma uvažavati pedološke uvjete staništa. Dakako da je to moguće samo ako se ovi uvjeti poznavaju i njihovi utjecaji sistemastki proučavaju. Stoga smo susrevši se s relativno velikim a neistraženim područjem smatrali, da će biti najbolje naše prvo istraživanje usmjeriti u pravcu pedološkog proučavanja najvažnijih šumskih fitocenoza. Težili smo koliko je to moguće s obzirom na intenzitet istraživanja, ustanoviti opće zakonitosti, u međusobnoj povezanosti šumske vegetacjie i tla te uzeti u obzir ona pitanja koja imaju prvenstveno praktično značenje za gospodarenje tamošnjim šumama. Istraživanja su provedena tako da daju oipćeniti uvid u pedološke značajke šumskih fitocenoza na istraživanom području i po našem mišljenju u ovom slučaju pružaju dovoljnu pedološku osnovu za definiranje regionalnih šumsko-gospodarskih tipova šuma. Za kasnija detaljnija proučavanja ostavljena su između ostalog i neka pitanja geneze tala kao i neka pitanja odnosa pojedinih vrsta drveća prema svojstvima tla. Terenska pedološka istraživanja provedena su u listopadu 1967. godine jednovremeno sa završnim dijelom vegetacijskih proučavanja (Z. Pelcer), koja će se na drugom mjestu posebno obraditi. Na taj način, kod pedoloških istraživanja bilo je moguće pouzdano, s obzirom na sastav vegetacije, određivanja mjesta (ploha) za otvaranje pedoloških profila. U toku terenskih pedoloških istraživanja u metodičkom pogledu pri |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 28 <-- 28 --> PDF |
državali smo se uputa u literaturi (Horvat, Gračanin, Maksić 1950, Sukačev, Zonn 1957, Kopp 1965, Kolektiv autora, 1967). Laboratorijske analize s mnogo truda i pažnje provela je prof, kemije Nada Pezdirc, saradnik Jugoslavenskog instituta za četinjače Jastrebarsko. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA A. Kratak prikaz pedogenetskih faktora i geneze tala U uvodu spomenutim radovima prikazani su brojni podaci o geomorfološkim, klimatskim, litološko-geološ´kim i biotskim uvjetima na veoma širokom području Krša zapadne Hrvatske, koji u znatnoj mjeri vrijede i za naše područje istraživanja. Mi ih na ovom mjestu nećemo ponavljati i zadržat ćemo se uglavnom na vlastitim opažanjima o djelovanju nekih pedogenetskih faktora koja mogu poslužiti boljem poznavanju tvorbe tala, njihovih osobina i rasprostranjenosti na istraživanom području. 1. Geografski položaj i geomorfološke značajke Područje proučavanih gospodarskih jedinica nalazi se između 12°19´ i 12"40´ istočno od Pariza i između 45°10´, i 45°18´, sjeverne širine. Ono obuhvata dio izrazitog kršnog terena između Gorskog kotara i Velebita i pruža se od Velike Javornice i Viševice do dodirnih granica sa primorskim Kršem. Najniža tačka istraživanog područja nalazi se na 900 m nadmorske visine (terasa Kozlak), a najviša na 1428 m nadmorske visine (vrh Viševice). Cijelo područje ima krški reljef. Dominiraju strme padine i isponi stjenovite površine. Veoma su razvijene i česte vrtače a najmanje su zastupljene zaravnjene površine. Stratigrafija tala i njihova rasprostranjenost često je vezana na pojedine oblike reljefa pa se može u izvjesnoj mjeri govoriti o pravilnostima u ovim odnosima. Tako na kvartarnim akumulacijama ravne površine nalazimo duboke rendzine i smeđa tla. Crnice i posmeđene crnice raširene su u višim položajima samostalnih ispona dok se u njihovom podnožju nalaze duboka smeđa tla, ilimerizirana tla i deluvijalna tla. U vrtačama ispunjenim zemljišnim materijalom nalazimo ilimerizirana tla, deluvijalna tla i druga općenito veoma duboka tla. Za vrtače sa stjenovitim dnom karakteristična su u donjem dijelu padina skeletna crnica a u gornjem dijelu padine smeđa tla. 2. Geološka građa Ovo područje odlikuje se prema podacima litostratigrafske karte (Magaš 1968) dosta jednoličnom građom matičnih supstrata. Najzastupljeniji su jurski vapnenci u izmjeni sa dolomitima i jurski vapnenci sa ulošcima dolomita, a znatne površine zapremaju i uslojeni i pločasti jurski vapnenci. Ne umanjujući značaj ostalih pedogenetskih faktora ima kao što je poznato (Gračanin 1951, Čirić 1967) priroda matičnog supstrata na našem Kršu golem utjecaj na formiranje tala. O vrstama i načinu trošenja krečnjaka kao i o količini i mineraloško- kemijskom sastavu nerastvornog ostatka zavisi prije svega (Cirić 1967) formiranje različitih tipova tala na krečnjacima u Jugoslaviji. Tako se prema Ovaj rad financirali su Savezni fond za financiranje nauč. djelatnosti, Republički fond za naučnu rad, Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija Zagreb i Šumsko gospodarstvo Senj. 358 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 29 <-- 29 --> PDF |
ovom autoru terra rossa javlja na najčistijim krečnjacima uglavnom sa manje od 0,2% nerastvornog ostatka, SR kvocijentom oko 1,5 (SR = kvocijent SiOs : R2O3). Smeđe tlo je formirano pretežno na supstratima sa više od 0,2" 0 rezidiuma i SR kvocijentom oko 2,2 dok se terra fusca nalazi na krečnjacima sa 1—5% nerastvornog ostatka i SR koeficijentom oko 4. Ovi podaci koji u mnogočemu otvaraju nov pogled na opću koncepciju geneze tala na vapnencima i dolomitima zaslužuju veliku pažnju. Međutim, mi zbog pomanjkanja analiza o količini i sastavu nerastvornog ostatka vapnenca nismo za sada mogli utvrditi u kojoj mjeri oni vrijede i za istraživano područje. Ovdje su najzastupljeniji jurski vapnenci i na njima nalazimo najčešće smeđa tla na vapnencima i njihove prelaze prema ilimeriziranim tlima te u manjoj mjeri ilimerizirana tla, crnice i posmeđene crnice. Na slabije zastupljenim dolomitnim stijenama nalazimo uglavnom rendzinu i smeđe tlo. Razvitak tala na vapnencima i dolomitima i njihovu genetsku povezanost, na istraživanom području u zoni Fagetum croat. Horv. prikazuje slika 1. To je razumije se samo naše mišljenje o tome GLAVNI SMJER EVOLUCIJE ŠUMSKIH TALA NA VAPNENCIMA 1 DOLOMITIMA U ZONI Fagetum croat abietetosum Horv. i Fagetum croat. montanum Horv. NA PODRUČJU VIŠEVICA-V. JAVORNICA (ZAPADNA HRVATSKA) orig Slika 1 Fig. 1: — Main trend of the evolution of forest soils on limestones and dolomites in the zone of Fagetum croat. abietetosum Horv. and Fagetum croat. montanum Horv. on the territory of western Croatia. koje se temelji na brojnim morfološkim proučavanjima tala na terenu te podataka o osnovnim fizikalnim i kemijskim osobinama tala. Osim navedenih glavnih tipova tala na području istraživanja akcesorno dolazi uz rub kontinentalnog područja (Fagetum croat. abietetosum fac. Sesleria autumnalis), i 359 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 30 <-- 30 --> PDF |
crvenica koja se odlikuje dosta izraženim žućkaste boje A3 i A1A3 podhorizontima koji su po mehaničkom sastavu znatno lakši od B horizonta. Odnos gline u B : A3 horizontu iznosi 1,5—1,8. 3. Bioklimatski čimbenici i utjecaji Općeniti uvid u klimatske uvjete na istraživanom području mogu pružiti podaci motrenja najbližih meteoroloških stanica Zavižan, Senj i Crikvenica, koje je za razdoblje motrenja 1948—1960. obradio Kirigin (1968). Iz ovog opsežnog materijala donosimo samo neke podatke koji mogu poslužiti ocjeni utjecaja klime na pedogenetske i dinamske procese u tlu. U predjelima iznad 1200 m prevladava hladna snježna šumska klima, čije su osnovne karakteristike da je mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca niža od —3° C, a temperatura najtoplijeg mjeseca je ispod 22° C, ali su ipak četiri mjeseca s temperaturom iznad 10" C. Tlo je pokriveno dugotrajnim snježnim pokrivačem. Obilno oborina ima kroz cijelu godinu, ali najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Izražen je sporedni maksimum oborina u proljeće (travanj), dok se glavni i veoma izraženi maksimum pojavljuje u jesen (studeni). Područje između 400—1200 m nadmorske visine ima karakteristike toplo umjerene klime. Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se između —3 i l,8n C. Ljeta su svježa s mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22° C. Oborina je jednoliko razdijeljena na cijelu godinu, a najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Sporednom maksimumu oborina u početku toplog dijela godine (travanj) pridružuje se glavni maksimum oborina u kasnoj jeseni (studeni), koji je znatno veći od sporednog. Oba područja prema utvrđenom indeksu efektivnosti oborina ubrajaju se u perhumidnu klimu (P/E > 128). Premda navedeni podaci pružaju samo općenitu sliku o klimi, ipak dovoljno ukazuju na to da ona na istraživanom području uvjetuje descendentno kretanje vode, i ispiranje hraniva i drugih materija u tlu. Nadalje su s obzirom na količinu i intenzitet oborina te brzinu vjetra u znatnoj mjeri izraženi klimatski faktori erozije tla vodom i vjetrom. U suprotnom pravcu i višestruko korisno kao što je poznato (Gračanin M. 1931), djeluje vegetacijski pokrov posebno šuma i šumsko drveće. Navodimo neke podatke do kojih smo u tom pogledu došli u toku istraživanja. U procesu biološkog kruženja materija uzima šumsko drveće i druge biljke biogene elemente iz različito dubokih slojeva tla i vraća ih putem godišnjih otpada na površinu tla suzbijajući na taj način spomenute klimom uvjetovane procese ispiranja. Prema našim mjerenjima u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. vraća se tlu samo putem otpada lišća i iglica glavnih vrsta drveća (bukva i jela) godišnje po ha 41,0 kg N, 8,1 kg P2O5, 10,8 kg K2O, 50,8 kg CaO i 9,1 kg MgO. Kod toga pojedine vrste drveća kako je to vidljivo na slici 2 u jednakim vegetacijskim i pedološkim uvjetima pokazuju različito djelovanje. To razumije se osim pedogenetskog ima i veliko šumsko-uzgojno značenje. Potvrdu o značajnom djelovanju bioklimatskih faktora na razvoj i osobine tala na istraživanom području pružaju i podaci o nekim kemijskim osobinama istraživanih crnica na vapnencima. Iz podataka na slici 3 uočljive su velike razlike u pogledu debljine, reakcije i postotnog sadržaja nekih kemijskih elemenata humusnih naslaga pojedinih crnica. Budući da se radi o jednakom matičnom supstratu (čisti gromadasti vapnenac), utvrđene su razlike u najvećoj mjeri mogu pripisati bioklimatskim faktorima i utjecajima. Na strani faktora koji štite tlo od erozije i suzbijaju recentne pro 360 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 31 <-- 31 --> PDF |
SADRŽAJ NEKIH BIOGENIH ELEMENATA U OTPADU LIŠĆA (IGLICA) DRVEĆA U ZAJEDNICI Fagetumcroat. abietetosum Horv. NA SMEĐEM TLU NA VAPNENCU. PODRUČJE TROJBUKVE-CRNA DRAGA (ZAPADNA HRVATSKA) Slika 2 Jela Bukva Gorski javor Gorski brijest (Abies alba) (Fagus syivatica) (Acer peeodopUtanut) OHmuf mo/tan*) I N S"2C5 HK2O ÜCaO *»<> Fig. 2: — Amount of biogenic elements in the leaf^(needle-)fall of trees in the association Fagetum croat. abietetosum Horv. on the brown soil on limestone (western Croatia). cese erozije značajnu ulogu ima šumska vegetacija. Praktično značenje ima činjenica da na vrtačastim terenima kao i na blago nagnutim padinama (inklinacija do 10"), u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. uglavnom nisu utvrđeni oblici površinske erozije tla vodom. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 33 <-- 33 --> PDF |
PODACI 0 SADRŽAJU NEKIH BIOGENIH ELEMENATA U HUMUSNIM NASLAGAMA (A0 horiz.) CRNICA NA VAPNENCU. PODRUČJE VIŠEVICA-V. JAVORNICA Slika 3 1 Calamagrosti-Abietetum piceeiosum Hon/., deblj. nasi. U cm, pH u H20 3,9 2 Calamagrosti-Abietetum piceetosum Horv., debljina naslaga 7 cm, pH u H20 4,3 3 Calamagrosti-Abietetum tilietosum Hon/., debljina naslaga 3 crn, pH u H20 5,1 H]N P2Os H K.,0 ÜCaO MgO Fig. 3: — Amount of biogenic elements in humus layers of black earths on limestone (western Croatia). B. Temeljne pedološke značajke šumskih fitocenoza Opći uvid u pedološke značajke cijelog područja istraživanja pružaju stratigrafija tipičnih tala (si. 4) i podaci o nekim fizikalnim i kemijskim osobinama tala (tab. 1). Na slici 4 predočena su dominantna tla pojedinih šumskih fitocenoza, a istodobno su sa sistematsko-pedološkog gledišta obuhvaćeni svi najvažniji tipovi tala. Tipska pripadnost pojedinih tala određena je u skladu s novom klasifikacijom zemljišta Jugoslavije (Nejgebauer, Cirić, Filipovski, Škorić i Živković 1963). Prije prelaza na iznošenje rezultata vlastitih istraživanja o pedološkim uvjetima proučavanih šumskih fitocenoza ističemo, da su one i ranije pedološki proučavane samo na drugim područjima zapadne Hrvatske. Vrlo značajni i aktuelni pedološki podaci o šumskim fitocenozama s kojima se i mi ovdje susrećemo potiču iz perioda vegetacijskih proučavanja i kartiranja Gorskog kotara i Hrvatskog primorja (razdoblje 1948—1960), a većim su dijelom objavljeni u radovima Horvata, 1962, i Z. Gračanina, 1962. 363 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 35 <-- 35 --> PDF |
1 Fagetum Croat, abietetosum Horv. Na području istraživanja ova je zajednica najrasprostranjenija, gospodarski najvažnija a ima i najzamršenije pedološke uvjete. Nalazimo je na veoma različitim tlima od organo-mineralnih crnica i smeđih tala na vapnencima do ilimeriziranih tala i deluvijalnih tala vrtača. Kod toga su najzastupljenija (60—70%) smeđa i smeđa ilimerizirana tla na vapnencima. Dobru predodžbu o najtipičnijem tlu u ovoj zajednici i njegovom morfološkom izgledu, daje profil 29. Smeđe tlo na vapnencu — profil 29 (Trojbukve-Crna draga, n. v. 1060, m, eksp. Z., inkl. 10°). Aoo Svježi otpad lišća bukve i javora s nešto iglica jele debljine nekoliko milimetara. Aoi 0,50—0 cm Polurazložna organska tvar listaste strukture. Ai 0—5—11 Tamnosmeđa laka glina slabo izražena mrvičaste i graškaste strukture. Prisutne kišne gliste. A.i(B) 11—27 Žutosmeđa laka glina. Tlo se grudasto odvaljuje i rasipa u mrvičaste i graškaste strukturne agregate. Veoma rijetko se na prirodnoj plohi pokazuju sivkaste i rđasfe mazotine. Di~ fuzno prelazi u (B) 27—58 smeđe boje laku glinu sitno orašaste strukture. Skeleta tamnosivog vapnenca veličine 5—20 cm ima oko 40%. C 58 Tamnosivi jurski vapnenac. Važan faktor vanjske morfologije tala u ovoj zajednici predstavlja stjenovitost i kamenitost površina tla. Stjenovitost terena varira u dosta širokim granicama od 0—60%. Zanimljivo je pri tome da dubina tla i stjenovitost nisu u međusobnoj zavisnosti. Srednja duboka i duboka tla često nalazimo na površinama relativno velike stjenovitosti (25—50%), dok nerijetko primjerice na dolomitima i kvartarnim akumulacijama plitka i manje duboka tla (15—60 cm dubine) pokazuju manju stjenovitost (ispod 25%). U takvim uvjetima može šumsko drveće veći proizvodni prostor tla imati po jedinici površine na stjenovitijem zemljištu. Zbog toga je ocjena stjenovitosti površine tla kao ekološkog faktora veoma otežana i zaslužuje u budućim istraživanjima veliku pažnju. Dosta zamršeni edafski uvjeti u ovoj zajednici mogu se predvidljivo na istraživanom području lučiti na: a) posmeđene crnice i smeđa tla u gornjim dijelovima samostalnih ispona; tla su u pravilu plića od 40 cm; b) smeđa tla, ilimerizirana tla i deluvijalna tla na gonjim dijelovima padina; tla su srednje duboka i duboka; c) kompleks tala (crnice, smeđa tla, ilimerizirana tla) izrazito vrtačastog terena i d) duboke rendzine i smeđa tla zaravnjenih površina (kvartarne akumulacije i slično). Za pobližu karakterizaciju i ocjenu utjecaja navedenih edafskih članova na proizvodne mogućnosti staništa potrebna su detaljnija proučavanja koja su u toku. Opće rasčlanjenje edafskih uvjeta kao i pitanje stjenovitosti površina tla istaknuto je ovdje samo sa ciljem da se već kod regionalnih ekološko gospodarskih proučavanja imaju pred očima ova vrlo važna pitanja. 365 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Daljnja karakteristika općih pedoloških i edafskih uvjeta u šumi bukve i jele je način tvorbe i razgradnje šumske prostirke. Prema Zonnu (1957) brzina i karakter razlaganja šumske prostirke ukazuje na intenzitet svih procesa u tlu a u velikoj mjeri utječu na rast i prirast te prirodno pomlađivanje šumskog drveća. Budući je odnos masa između šumske prostirke i otpada lišća jedan od najboljih pokazatelja brzine i karaktera razgradnje šumske prostirke to smo pristupili utvrđivanju tih odnosa. Jednogodišnja, dakle početna istraživanja na tri objekta u istraživanom području pokazala su da godišnji otpad iglica i lišća drveća iznosi od 2900—3700 kg/ha dok je masa šumske prostirke koncem listopada bez svježeg otpada iznosila 3050—5300 kg/ha. Odnos mase šumske prostirke i otpada lišća (iglica) iznosi od 1,0—1,4. Te vrijednosti, prema klasifikaciji Rodin, Baziljević (1965) ukazuju na intenzivno biološko kruženje materija koje pogoduju formiranju muli humusa. I zaista, u sadašnjim sastojinskim i pedološkim uvjetima u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. na istraživanom području skoro bez izuzetka teče tvorba muli humusa. Tek veoma rijetko stvaraju se i slojevi modder humusa debljine do 2 cm u kojim se teže razgrađuju iglice jele nego lišće bukve. Da bi dobili prvi uvid kako pojedine vrste drveća (s obzirom na postotni sadržaj nekih biogenih elemenata u otpadu lišća), učestvuju u biološkom kruženju istražili smo na jednom smeđem slabo ilimeriziranom tlu (lokalitet Trojbukve-Crna draga) postotni sadržaj nekih biogenih elemenata u otpadu lišća. Dobiveni rezultati prikazani su na slici 2. Razlike su očigledne ali zbog premalog broja opažanja još se ne mogu donositi općeniti zaključci. Tek se može naslutiti da su u istraživanim uvjetima gorski javor i gorski brijest s obzirom na tlo mnogo mehorativnije vrste drveća od jele i bukve. O nekim osnovnim kemijskim osobinama i mehaničkom sastavu tala u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. možemo suditi na osnovu provedenih analiza tla (profili 29 i 39 tab. 1). Po mehaničkom sastavu ta su tla laka do teška glina. Sa dubinom tla raste sadržaj gline naročito kod profila 39. Profil 39. pokazuje jako kiselu do kiselu a profil 29 neutralnu reakciju tla. Totalni kapacitet adsorpcije kationa u Ai horizontu istraživanih tala je osrednji (54 m. e.) a u nižim slojevima tla mali (ispod 30 m. e.). Prema stupnju zasićenosti adsorpcijskog kompleksa, u pojedinim slojevima tla (V = 17—89 i više), ono je slabo zasićeno do zasićeno bazama. Površinski horizonti tla su vrlo do vrlo jako humozni i vrlo bogati ukupnim dušikom. Sa dubinom tla opada sadržaj humusa i ukupnog dušika ali su zalihe humusa i ukupnog dušika u tlu još uvijek znatno velike. Sposobnost tla da ishranjuje drveće fosforom i kalijem može se u konkretnom slučaju procijeniti na osnovu podataka (profil 29 i 39) o sadržaju lako rastvorljivog osfora i kalija u tlu. Općenito su takve procjene nedovoljno sigurne. S tim u vezi potrebno je dati neka objašnjenja o metodu rada na ocjeni opskrbljenosti tla fosforom i kalijem. Uz dušik su fosfor i kalij vrlo važni i najviše istraživani faktor plodnosti tla. Takva su istraživanja danas vrlo aktuelna svugdje gdje čovjek sadi šumsko drveće i inače intenzivira šumsku proizvodnju. Kod toga se teži da metode rada budu jednostavne, brze i relativno jeftine te time pristupačne velikom broju zainteresiranih. U tom pogledu prvo mjesto zauzimaju tzv. kemijske metode za određivanje lako pristupačnog fosfora i kalija. Kod istraživanja šumskih tala u Hrvatskoj najviše se rabi metoda Al-Richm-a za koju kao i za druge kemijske metode nemamo u našim uvjetima utvrđene granične brojeve. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Dok se dugotrajnim i sistematskim radom u našim ekološkim i drugim uvjetima ne dođe do rezultata koji bi omogućili interpretaciju podataka navedene metode prva je pomisao bila da se nastojimo koristiti stranim graničnim brojevima. U tom pogledu zanimljivi su podaci Hoffmanna (1962), o testiranju Al-metode za neka šumska tla u Njemačkoj. Evo tih podataka: Tab. 2 Granične vrijednosti za fosfor i kalij (metoda amonlaktalne kiseline, HOFFMANN 1962) Opskrbljenost tla mg PzOs/lOO g tla mg KaO/100 gr tla Područje Sachsen Thüringen u cjelini slaba 8 6 8 6 srednjadobra 8—15 15 6—12 12 8—14 14 6—12 12 Međutim na osnovu velikog broja provedenih analiza naših tala na vapnencima i dolomitima zapadne Hrvatske i primjenom navedenih graničnih brojeva pokazalo se u više od 90% slučajeva da su tla slabo opskrbljena fosforom a srednje i dobro opskrbljena kalijem uključivši i tla sa šumama najviše proizvodnje. To je zahtijevalo da se u prvom redu drugačije razvrstaju naša tla s obzirom na opskrbljenost fosforom. Mislimo da bi u našim uvjetima bolje odgovarala podjela prikazana u tab. 3. Naš prijedlog bit će na drugom mjestu Tab. 3 Granična vrijednost za fosfor (metoda amonlaktatne kiseline Opskrbljenost mg P2O5/IOO g tla tla u sloju . tla od 0—20 cm slaba 1—2 nedovoljna < 1 srednja 2—4 dobra > 4 detaljnije obrazložen. Izrađen je da bar privremeno, dok se pitanje bolje ne prouči, posluži kod šumsko tehničkih radova na šumskim staništima našeg Krša. Slijedom izloženog, a na osnovu podataka sadržanih u tabeli 1, tla u šumi bukve i jele na istraživanom području predvidivo su nedovoljno i slabo opskrbljena rastvorljivim fosforom te srednje i dobro opskrbljena rastvorljivim kalijem. 2. Fagetum croat. abietetosum Horv. fac. Calamagrostis varia Tipičan sastav ove zajednice na području istraživanja nalazimo na relativno dosta stjenovitim površinama (25—50%) sa dosta dubokim smeđim i ilemeriziranim tlima. Ilimerizirana tla su najzastupljenija i po svojim morfolo |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 38 <-- 38 --> PDF |
škim osobinama veoma su slična smeđem primorskom (submediteranskom) ilimeriziranom tlu. Predodžbu o morfologiji takvog tla pruža profil 5 Ilimerizirano tlo na vapnencu — profil 5 (Kal Treskavac, n. v. 960 m., eksp. SI., inkl. 25°). Aoo Svjež otpad lišća bukve sa nešto lišća javora i iglica jele. Aoi 1—0 cm Sloj polurazložene organske materije, žutosmede boje protkane bijelim micelijem gljiva. Ai 0—7—10 Laka glina sivosmeđe boje slabo izražena mrvičastc strukture. A:i 10—41 Laka glina žućkaste boje. Tlo rahlo i porozno u svježem stanju rasipa se u nestabilne sitno mrvičaste agregate. B 41—87 Svjetlo crvena teška glina sitno poliedrične strukture. Strukturni agregati često presvučeni tankim filmom koloida. C > 87 Matična stijena kompaktni vapnenac prošaran brojnim crvenim žilicama. Prema podacima provedenih analiza ovo tlo je po mehaničkom sastavu vrlo diferencirano. Ističe se visok (64%) sadržaj čestica gline u B horizontu tla. Reakcija tla u površinskom dijelu je kisela a u dubljim slojevima slabo kisela.. Do dubine od 40 cm tlo je nezasićeno a ispod toga zasićeno bazama u adsorpcijskom kompleksu. U Ai horizontu (0—10 cm) tlo je na granici vrlo jake humoznosti i vrlo je bogato opskrbljeno ukupnim dušikom. U dubljim slojevima tlo je srednje humozno i umjereno opskrbljeno ukupnim dušikom. Analizirano tlo pokazuje u Ai horizontu srednju opskrbljenost fosforom i dobru opskrbljenost kalijem u lako rastvorljivim oblicima. Osim opisanih tala u ovoj zajednici sporadično nalazimo i ilimeriziranu crvenicu koja se sa primorske strane nalazi na različitim visinama sve do 950 m. n. visine. 3. Fagetum croat. abietetosum Horv. facies Sesleria autumnalis Ova zajednica ima u mnogome slične pedološke uvjete kao i naprijed opisani facijes sa Calamagrostis varia. Jedino je učešće crvenica znatno veće. Ove su crvenice znatno isprane. Ističe se A;i horizont bjeličasto-žute boje debljine do 30 cm. Tipičan sastav ove zajednice na takvoj crvenici nalazimo u predjelu plohe 6 (odjel 2) u š. g. jedinici Kal-Treskavac. 4. Fagetum croat. subalpinum Horv. Pretplaninska šuma bukve je rasprostranjena u višim položajima istraživanog područja. Nalazimo je uglavnom na smedem tlu na vapnencu i to humoznom varijetetu ovog tla, prosječne dubine oko 42 cm. U manjoj mjeri na istraživanom području formirana je ova zajednica i na dubokoj organomineralnoj rendzini povrh dolomita. U gornjim dijelovima Viševice gdje je ova zajednica najizrazitije razvijena dobru predodžbu o njezinim pedološkim uvjetima pokazuje profil 8. Smeđe tlo na vapnencu, humozno, profil 8 (Viševica, n. v. 1330 m., eksp. SI., inkl. 30°). Aoo Sloj svježeg otpada lišća bukve debljine nekoliko milimetara ispod kojeg počinje, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Ai 0—10 cm tamnosmeđe-siva laka glina mrvičaste i krupno mrvičaste strukture. Tlo gusto proraslo korijenjem bukve (20 dm2). Di fuzno prelazi u (B) 10—37—47 tamnosmeđe boje laku glinu, graškaste do orašaste strukture. Strukturni agregati dobro izraženi i stabilni. Ci 47—57 Ispucana stijena sivog vapnenca. U pukotinama ima nešto smeđe gline. Prelazi u C > 57 kompaktnu stijenu sivog vapnenca prošaranu tankim žilicama crvenkaste boje. Prema navedenim analizama (tab. 1) tlo je slabo kisele reakcije. Srednje zasićeno do zasićeno bazama u adsorpcijskom kompleksu. Posebnost ovog tla je njegova velika humoznost. Već smo u ranijim istraživanjima (Martinović 1967) utvrdili da su smeđa tla na vapnencima pod zajednicom Fagetum croat. subalpinum Horv. općenito dosta humoznija i bogatija ukupnim dušikom ,nego ista tla pod zajednicom Fagetum croat. abietetosum Horv. Ova istraživanja (tab. 1) to samo potvrđuju. Analizirano tlo je po cijeloj dubini vrlo jako hu~ mozno i vrlo bogato ukupnim dušikom. Važna je činjenica da pri takvoj akumulaciji humusa i ukupnog dušika u tlu pod ovom zajednicom na istraživanom području u pravilu nema površinskih naslaga humusa. Šumska prostirka se brzo razgrađuje i u najviše slučajeva njezina je masa manja (mjereno početkom XI mjeseca 1967. god.), od mase jednogodišnjeg otpada lišća. Lako rastvorljivim fosforom tlo je u Ai horizontu srednje, a u (B) horinzontu nedovoljno opskrbljeno ,dok je dobro odnosno srednje opskrbljeno lakorastvorljivim kalijem. U pretplaninskoj šumi bukve tlo je često skeletoidno od čestica sitnog i srednjeg kamena vapnenca. 5. Calamagrosti-Abietetum "piceetosum Horv. i Calamagrosti-Abietetum tilietosum Horv. Za ove šumske fitocenoze karakteristična je velika stjenovitost površina tla, koja se očituje u obliku osebujnih i velikih blokova vapnenaca. Stjenovitost općenito iznosi preko 80% površine. Druga zajednička pedološka značajka ovih zajednica je ta, što su one rasprostranjene na istom tipu tla odnosno na tlu Ao-Ai-C građe profila. Najčešće su pod ovim zajednicama formirane organogene i organo-mineralne crnice na vapnencima. One se u pojedinim zajednicama bitno razlikuju po osobinama An horizonta kako je to vidljivo na slici 3. Prema podacima profila 1 i 33/tab. 1/Ai horizont tla proučavanih zajednica je praškasta ilovača slabo kisele do neutralne reakcije. Tlo ima vrlo visok totalni kapacitet adsorpcije i adsorpcijski kompleks zasićen bazama. Dobro je opskrbljeno fiziološki aktivnim fosforom i kalijem, a ističe se vrlo visokim sadržajem humusa i ukupnog dušika. Tlo u Ai horizontu pod zajednicom Calamagrosti-Abietetum tilietosum Horv. pokazuje u odnosu na stanje pod zajednicom Calamagrosti Abietetum picetosum Horv., nešto višu pH vrijednost, povoljniji C:N odnos i sadrži više ukupnog dušika kao i rastvorljivih oblika fosfora i kalija. ZAKLJUČCI Šumarska praksa zainteresirana je za pedološka proučavanja šuma i šumskih staništa ukoliko rezultati takvih istraživanja mogu poslužiti donošenju |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 40 <-- 40 --> PDF |
naučno temeljenih mjera za intenziviranje šumske proizvodnje. S tom mišlju smo i proveli naša istraživanja na području Šumskog gospodarstva Senj (potez Visevica—V. Javornica). Naša su prva istraživanja na tom području pokrenula više pitanja a dobiveni su i neki vrlo korisni rezultati za našu praksu. 1. Istraživane šumske fitocenoze s obzirom na pedološke uvjete međusobno se razlikuju a postoje također razlike i unutar pojedinih fitocenoza. Ako za pokazatelj pedoloških uvjeta istraživanih šumskih fitocenoza uzmemo tip tla ili koju nižu pedosistematsku jedinicu i njihova ektomorfološka svojstva možemo pedološke uvjete u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. za sada uglavnom lučiti na a) posmeđene crnice i smeđa tla u gornjim dijelovima samostalnih ispona. Tla su u pravilu plića od 40 cm, b) smeđa tla, ilimerizirana tla i deluvijalna tla na donjim dijelovima padina. Tla su srednje duboka i duboka, c) kompleks tala (crnice ,smeđa tla, ilimerizirana tla) izrazito vrtačastog terena i d) duboke rendzine i smeđa tla zaravnjenih površina (kvartarne akumulacije i slično). Uz rub kontinentalnog područja u ovoj zajednici (facijes sa Calamagrostis varia i facijes sa Sesleria autumnalis) često se susreću ilimerizirano submediteransko tlo i ilimerizirana crvenica. Zastupljenost i osobine ovih tala u šumama bukve i jele na istraživanom području ostali su ne lovoljno istraženi. Dominantan tip tla u zajednici Fageturr* croa< subai pinum Horv. je smeđe tlo na vapnencu koje se odlikuje visokim sadržajem humusa. U zajednicama Calamagrosti-Abietetum tilietosum Horv. i Calamagrosti-Abietetum piceetosum Horv. utvrđene su organogene i organomineralne crnice na vapnencima. 2. Nedovolnjo proučena priroda matičnih stijena, kao i nedovoljno poznavanje djelovanja egzogenih procesa u geološkoj prošlosti glavna su zapreka preciznoj rekonstrukciji evolucije i genetske povezanosti tala na tom dijelu našeg Krša. Ipak se na osnovu velikog broja genetsko-morfoloških proučavanja tala na terenu i raspoloživih podataka o njihovim fizikalnim i kemijskim osobinama može opravdano pretpostaviti da geneze i evolucija tala u području zajednice Fagetum croat. abietetosum Horv. idu ovim osnovnim pravcem: crnica — smeđe tlo na vapnencu — ilimerizirano tlo (slika 1). 3. Najzastupljenija i šumsko-gospodarski najvažnija tla na istraživanom području su smeđa tla na vapnencu, njihovi prelazi prema ilimeriziranim tlima i ilimerizirana tla. Smeđa tla na vapnencu su pretežno lake gline slabo kisele do slabo alkalne reakcije, te srednje zasićene do zasićene bazama u adsorpcijskom kompleksu. U površinskom horizontu ova su tla jako humozna i vrlo bogata ukupnim dušikom. Fiziološki aktivnim kalijem (po Al-metodi) tlo je srednje do dobro opskrbljeno dok je nedovoljno i slabo opskrbljeno fiziološki aktivnim fosforom. Ilimerizirana tla se odlikuju B horizontom teške gline, slabo do jako kiselom reakcijom a općenito sadrže manje humusa i ukupnog dušika od smeđih tala na vapnencu. Od praktičnih mjera za poboljšanje hranidbenog režima tala na vapnencima može se kod pošumljavanja na ilimeriziranim tlima predložiti upo 370 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 41 <-- 41 --> PDF |
treba dušičnih, i fosfornih mineralnih gnojiva i to u jednakim dijelovima ukupno oko 100 gr po sadnici. 4. Za zajednicu Fagetum croat. abietetosum Horv. na smeđem i smeđem ili— meriziranom tlu u sadašnjim srednjim sastojinskim uvjetima karakteristično je intenzivno biološko kruženje materija. Odnos masa šumske prostirke i otpada lišća (iglica) iznosi 1,0—1,4. Utvrđene su znatne razlike u postotnom sadržaju N, P, K, Ca i Mg u otpadu lišća (iglica) bukve, jele, gorskog javora i gorskog brijesta (slika 2). 5. U zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. stjenovitost terena nalazi se u dosta širokim granicama od 0—60*%. Stjenovitost terena i dubina tla nisu u međusobnoj povezanosti. U istraživanim uvjetima može šumsko drveće na stjenovitom terenu imati manji, ali i veći proizvodni prostor tla na jedinici površine. 6. Organomineralne crnice u pojedinim šumskim fitocenozama bitno se razlikuju u nekim svojstvima humusnih naslaga (slika 3). Karakteristični su ovi oblici humusa: u zajednici Calamagrosti-Abietetum tilietosum Horv. mull-humus a u zajednici Calamagrosti-Abietetum piceetosum Horv., modder- humus (pod grupama jelovih stabala) i roh-humus (pod grupama smrekovih stabala). Na slici 3 podaci pod brojem 1. odnose se na grupe smrekovih a pod brojem 2. na grupe jelovih stabala. LITERATURA Č´i r i ć M.. 1967.: Osobenosti obrazovanija počv na izvestnjakah i osnovi ih klassifikacii. Počvovedenie No. 1, Moskva. Gračani n M., 1931.: Pedološka istraživanja Senja i bliže okolice. Glasnik za šumske pokuse, 3, Zagreb. Gračani n M., 1951.: Pedologija, III dio, Sistematika tala. Zagreb. Gračani n M., 1960: Zum Roterdeproblem. Sitzungsberichte Band IX. Heft 11, Deutsche Akademie der Landwirtschaflswissenschaften zu Berlin. Gračanin Z.. 1956.: Die Beziehungen zwischen Roterden und Waldgesellschaften des kroatischen Karstgebietes. Rapports presents au Vie Congres inter, de la Science du Sol. Paris. Gračanin Z., 1962,: I Suoli della regione carsica Croata. Accademia Italiana di Science forestall, Firenze. Hoffma n n F., 1962.: Untersuchungen zur Bestimmung der Nährstoffbedürftigkeit von Kampböden. Tagungsberichte Nr. 50, Deutsche Akademie der landwirtschaftswissenschaftert zu Berlin. Horvatl. . Gračani n M., 1950.: Priručnik za tipološfco istraživanje i kartiranje vegetacije, Zagreb. Horva t I., 1962.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Izdanje JAZU, Prirodoslovna istraživanja, knjiga 30. Zagreb. Kirigi n B., 1968: Opis klimatskih prilika na području Šumskog gospodarstva Senj (rukopis). Kolektiv autora, 1967.: Priručnik za ispitivanje zemljišta, knjiga IV. Beograd. Kop p D., 1965: Richtlinie zur Standortsbeschreibung. Potsdam. Kurtagi ć M., Puši ć B., 1956: Poljoprivredna tla i Krš sjeverne Dalmacije, Beograd. Maga š N., 1968.: Tumač za kompilacijsku litostratigrafsku kartu područja Šumskog gospodarstva Senj. Martinovi ć J., 1964.: Studija tala i pedološka karta Š. g. j . Brod na Kupi (rukopis). Mart ino vić J., 1967.: Tla biljnih zajednica dijela Gorskog kotara i Hrvatskog primorja (rukopis). M\ |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Ne jgebaue r V., Škori ć A., 1958.: Prilog poznavanju pedogeneze u perhumidnim planinskim predjelima Hrvatske. Zemljište i biljka ,No. 1, Beograd. Nejgebauer V., Cirić M., Filipovski Đ., Škorić A., Živković M., 1963.: Klasifikacija zemljišta SFR Jugoslavije. Drugi kongres JDPZ. Ohrid. Rodi n L. E., Bazilevi ć N. I., 1965: Dinamika organičeskogo veščestva i biolo gičeskij krugovorot v osnovnih tipah rastitelno-sti. Moskva. Sukače v V. N., Zo n S. V., 1957.: Metodičeskie ukazanija k izučeniju tipov lesa, Moskva. SOME PEDOLOGICAL CHARACTERISTICS OF FOREST ASSOCIATIONS IN THE AREA OF THE MOUNTAINS VIŠEVICA AND VELIKA JAVORNICA Summary Podological investigations of forest associations in a part of the Karst area of western Croatia (in direction Viševica — Velika Javornica) which is built up mainly of pure Jurassic limestones and under conditions of a perhumid chimate (P/E 128) yielded in the main the following results: 1. In the area of the association Fagetum croat. abietetosum Horv. the evolution of soils had the following pattern of development: black earth —> brown soil on limestone —»- illimerized soil. 2. In the forest associations studied there were established as the main and typical soils the following: In the association Fagetum croat. abietetosum Horv. the organic-mineral black earth, brown soil on limestone, illimerized soil on limestone, and deluvial soils of sinkholes, while, locally, also a deep rendzina on Quarternary accumulations occurs. Characteristic of the fades with Calamagrostis varia is an illimerized brown sub-Mediterranean soil, and of Sesleria autumnalis facies an illimerized terra rossa. A brown soil on limestone rich in humus (mull humus) is characteristic of the association Fagetum croat. subalpinum Horv. In association Calamagrostis-Abietetum tilietosum Horv. an organic-mineral black earth with mull humus is formed. The association Calamagrostis-Abietetum piceetosum Horv. is distinguished by and organic-mineral black earth with layers of modder and raw humus. 3. Within the association Fagetum croat. abietetosum Horv. on brown illimerized soil occurs an intense biological circulation of matter. A yearly leaf-(needle-) fall of trees and shrubs amounts to 2900^—3700 kg./ha., while late in October the mass of forest litter (without new leaf-fall) amounted to 3050—5300 kg./ha. The ratio of forest litter to the leaf-fall mass is 1.0 — 1.4. Under such conditions considerable differences in percent content of N, P, K, Ca and Mg in the leaf-(needle-) fall of Fir, Beech, Common Maple and Wych Elm were established (Fig. 2). 4. The stcniness of the country and the soil depths are not in mutual relationship. Under the investigated conditions the forest trees on more stony grounds may occupy a smaller but also larger productive soil space per unit of area. |