DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 27     <-- 27 -->        PDF

DK 634.0.114:634.0.187


NEKE PEDOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMSKIH FITOCENOZA
NA PODRUČJU VIŠEVICE I VELIKE JAVORNICE


Mr. ing. J. MARTINOVlC


Izrađeno u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu


UVOD I ZADATAK ISTRAŽIVANJA


Šumsko gospodarske jedinice Viševica, Kal-Treskavac, Smolnik i Trojbukve-
Crna draga kojima upravlja Šumsko gospodarstvo Senj dio su pokrivenog
Krša zapadne Hrvatske i nisu do sada pedološki proučavane, odnosno
nema o tome objavljenih podataka. Međutim, dosadašnja istraživanja na drugim
područjima Krša zapadne Hrvatske (Gračanin M., 1931, 1951, 1960, Gračanin
Z., 1956, 1962, Kurtagić, Pusić, 1956, Nejgebauer, Škorić, 1958, Martinović,
1964, 1967), pokazala su da tla u tom dijelu naše zemlje imaju veoma širok
raspon fiziografskih osobina i bitno se međusobno razlikuju u pogledu opće
plodnosti. Ova činjenica zbog veoma visokog učešća šuma i šumskih površina
u ukupnim površinama Krša zapadne Hrvatske, ima za šumarstvo toga kraja
fundamentalno značenje. Sve valjano zasnovane šumsko-gospodarske mjere
trebaju u takovim uvjetima veoma uvažavati pedološke uvjete staništa. Dakako
da je to moguće samo ako se ovi uvjeti poznavaju i njihovi utjecaji sistemastki
proučavaju. Stoga smo susrevši se s relativno velikim a neistraženim
područjem smatrali, da će biti najbolje naše prvo istraživanje usmjeriti u
pravcu pedološkog proučavanja najvažnijih šumskih fitocenoza. Težili smo koliko
je to moguće s obzirom na intenzitet istraživanja, ustanoviti opće zakonitosti,
u međusobnoj povezanosti šumske vegetacjie i tla te uzeti u obzir ona
pitanja koja imaju prvenstveno praktično značenje za gospodarenje tamošnjim
šumama. Istraživanja su provedena tako da daju oipćeniti uvid u pedološke
značajke šumskih fitocenoza na istraživanom području i po našem mišljenju
u ovom slučaju pružaju dovoljnu pedološku osnovu za definiranje regionalnih
šumsko-gospodarskih tipova šuma. Za kasnija detaljnija proučavanja ostavljena
su između ostalog i neka pitanja geneze tala kao i neka pitanja odnosa pojedinih
vrsta drveća prema svojstvima tla.


Terenska pedološka istraživanja provedena su u listopadu 1967. godine
jednovremeno sa završnim dijelom vegetacijskih proučavanja (Z. Pelcer), koja
će se na drugom mjestu posebno obraditi.


Na taj način, kod pedoloških istraživanja bilo je moguće pouzdano, s obzirom
na sastav vegetacije, određivanja mjesta (ploha) za otvaranje pedoloških
profila. U toku terenskih pedoloških istraživanja u metodičkom pogledu pri