DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 27 <-- 27 --> PDF |
DK 634.0.114:634.0.187 NEKE PEDOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMSKIH FITOCENOZA NA PODRUČJU VIŠEVICE I VELIKE JAVORNICE Mr. ing. J. MARTINOVlC Izrađeno u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu UVOD I ZADATAK ISTRAŽIVANJA Šumsko gospodarske jedinice Viševica, Kal-Treskavac, Smolnik i Trojbukve- Crna draga kojima upravlja Šumsko gospodarstvo Senj dio su pokrivenog Krša zapadne Hrvatske i nisu do sada pedološki proučavane, odnosno nema o tome objavljenih podataka. Međutim, dosadašnja istraživanja na drugim područjima Krša zapadne Hrvatske (Gračanin M., 1931, 1951, 1960, Gračanin Z., 1956, 1962, Kurtagić, Pusić, 1956, Nejgebauer, Škorić, 1958, Martinović, 1964, 1967), pokazala su da tla u tom dijelu naše zemlje imaju veoma širok raspon fiziografskih osobina i bitno se međusobno razlikuju u pogledu opće plodnosti. Ova činjenica zbog veoma visokog učešća šuma i šumskih površina u ukupnim površinama Krša zapadne Hrvatske, ima za šumarstvo toga kraja fundamentalno značenje. Sve valjano zasnovane šumsko-gospodarske mjere trebaju u takovim uvjetima veoma uvažavati pedološke uvjete staništa. Dakako da je to moguće samo ako se ovi uvjeti poznavaju i njihovi utjecaji sistemastki proučavaju. Stoga smo susrevši se s relativno velikim a neistraženim područjem smatrali, da će biti najbolje naše prvo istraživanje usmjeriti u pravcu pedološkog proučavanja najvažnijih šumskih fitocenoza. Težili smo koliko je to moguće s obzirom na intenzitet istraživanja, ustanoviti opće zakonitosti, u međusobnoj povezanosti šumske vegetacjie i tla te uzeti u obzir ona pitanja koja imaju prvenstveno praktično značenje za gospodarenje tamošnjim šumama. Istraživanja su provedena tako da daju oipćeniti uvid u pedološke značajke šumskih fitocenoza na istraživanom području i po našem mišljenju u ovom slučaju pružaju dovoljnu pedološku osnovu za definiranje regionalnih šumsko-gospodarskih tipova šuma. Za kasnija detaljnija proučavanja ostavljena su između ostalog i neka pitanja geneze tala kao i neka pitanja odnosa pojedinih vrsta drveća prema svojstvima tla. Terenska pedološka istraživanja provedena su u listopadu 1967. godine jednovremeno sa završnim dijelom vegetacijskih proučavanja (Z. Pelcer), koja će se na drugom mjestu posebno obraditi. Na taj način, kod pedoloških istraživanja bilo je moguće pouzdano, s obzirom na sastav vegetacije, određivanja mjesta (ploha) za otvaranje pedoloških profila. U toku terenskih pedoloških istraživanja u metodičkom pogledu pri |