DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Obračunamo li za plohu I prirast prema podacima za sloj III do debljinskog
stepena 35 cm, dobivamo 0,88 m;J/ha, što je za 26% manje od stvarnog
prirasta. Prirast plohe II, obračunat po sloju III iznosi 1,42 nvVha, a to je za
15% manje od stvarnog prirasta.


ZAKLJUČCI


Prema rezultatima istraživanja na dvije primjerne plohe u raznodobnin1
sastojinama šumske zajednice Blechno-Abietetum Horv. može se zaključiti:


1. Među slojevima postoje značajne razlike u debljinskom prirastu, što se
najbolje vidi iz veličine srednjega sastojmskog prirasta (zs) koji iznosi kako
slijedi:
Srednji sastojinski prirast — Mean stand increment
Tab. 6


Oznaka plohe Zajednički obračun Sloij I Sloj II Sloj III
Plot No. Joint computation Layer I Layer II Layer III
I, II, III


I 2,857 3.408 1,968 1,918
II 4,797 6.053 3,673 2,512


2. Raspon vremena prijelaza za zajednički obračun slojeva I, II i III iznosi
na I plohi 16,1, a na II plohi 18,7 godina. Vrijeme prijelaza, obračunato za
sloj I je na plohi I podjednako u svim debljinskim stepenima, a na plohi II
raspon iznosi svega 6 godina.
3. Uzmemo li kao indeks 1,00 prirast drvne mase po 1 hektaru, obračunat
za slojeve I, II, III prema podacima iz tabele 5, dobivamo slijedeće podatke
o prirastu:
Ploha I — Plot I Ploha II — Plot II


i X


M


3


S


2 L B


3 "3


B B


C
cijelu


nu zali
total
wing s1


a —, w o o


o


o


So


O CM


B in L to


3 «^ O CO


O CO


1


iC o m o


* *J


spi
IO o o o


CO ^ CM +^


co -^


«!&§ T3


in N XI ki W)


Q O D. „ > a o o G


3


o


o


O Q


O 3
-a 3 NI "a [u 8o T3 3


rt ti o L


I, II, III 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
I 1,08 1,34 1,52 1,08 1,18 1,52
II 0,97 1,17 0,95 0,98
III 0,73 0,85


4. Preborno stablimičnim gospodarenjem ne možemo izbjeći smanjenje
prirasta jer u sastojini nalazimo veći broj potisnutih stabala (II i III sloj). Prijelazom
na preborno-grupimično gospodarenje možemo u prebornim sastojinama
povećati prirast jer taj način gospodarenja omogućuje stvaranje sastojina
u kojima će se najveći broj stabala nalaziti u sloju I.