DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Orijaška stabla pitomog kestena kod nas i drugdje u Evropi, Priroda, Zagreb, 1966, p. 102—104; Bijeli jablan (Populus thevestina Dođe) na području Butišnice i Radljevca kod Knina, Ljetopis JAZU, 71, Zagreb, 1966, p. 255—262; Eumediterrane Holzgewächse, besonders Quercus ilex und Phillyrea latifolia, im submediterranen Küstengebiet Jugoslawiens, München, 1967., XIV IUFRO-kongres, III., p. 815—830; Povodom pretvorbe qrnikove šume u borovu kulturu na otoku Rabu, Vjesnik, Zagreb, 18. IV 1967; Utjecaj čehoslovačkog šumarstva na razvoj šumarske nastave u Jugoslaviji, napose u Hrvatskoj. Referat na proslavi 150-gođišnjice visokoäkiolske nastave na Poljoprivrednoj školi u Brnu, novembra 1966; Sbornik Vysoke skoly zemedelske a lesnicke, Brno, 1967, p. 309—316. Sadržaj na češkom; Iz historijata šumarske nastave u Čehoslovačkoj, Šum. List, 1967, p. 426—428; Pored objavljenih radova akademik prof, dr Milan Anić napisao je još slijedeće radove: Bijeli jablan (Populus thevestina Dođe) u iskorišćavanju prirodnih rezerva vode na našem primorskom kršu, Krš Jugoslavije, 17 str. priređeno za tisak 1966; Pitomi kesten u Boki Kotorskoj i kod Budve, Ljetopis JAZU, 7 str., predano za tisak 1966; Die Edelkasitaniö im submediterranen Gebiet Jugoslawiens, Arboretum Mlynany Slovačke akademije nauka, Nitra, 15 str. Nalazi se u tisku; Sftyrax officinalis in Dalmatien, Osta( lpin,-dinarisehe Sektion der Internationalen Vereinigung für Vegetationskunde, Wien, 10 str. Predano za tisak 1967; Proučavanje crnog koprivića i ekstremnih nalazišta česmine i zelenike, Ljetopis JAZU, 69, 1963, p, 301—302. Nekoliko ekstremnih nalazišta zelenike i česmine na području Krke i Cetine, Ljetopis JAZU. Predano za tisak 1966; Šume i šumarstvo na području slavonskog dijela Vojne Krajine, 20 str. Priređeno za tisak. Akademik prof, dr Milan Anić volio je prirodu i bio njezin veliki zaštitnik. Stabilni prirodni elementi šume bili su mu uvijek pokazatelji za stremljenja u istraživalačkim radovima. Bio je veliki dendrograf i tu svoju ljubav prenosio je na brojne doktorante. Za svoj naučni rad odlikovan je 1966. g. ordenom rada sa crvenom zastavom. Njegovi brojni radovi, snažan radni elan, upornost u radu i ljubav prema rodnoj grudi ostat će uzor budućim pokoljenjima šumarskih stručnjaka. Suradnici akademika prof, dr Milana Anića i šumarski stručnjaci koji su poznavali njegova djela, njega kao čovjeka, kao naučenjaka i velikog ljubitelja našeg najvećeg prirodnog bogatstva: šume, sačuvat će prema njemu divljenje i zadržat ga u trajnoj uspomeni. Prof. đr I. Dekanić |